Poslao: 16 Feb 2019 19:58
|
offline
- Drug pukovnik

- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5549
|
Hm...malo je nedefinirano, ali ako uzmem sekunde leta u obzir, pa podatak da se b/g aktivira u tunelu radijusa 5 metara...vodi na zaključak da je to čista trotočka.
Također slijed gađanja cilja, raketa na vstreč, pa top ako raketa omaši, pa opet raketa na vdogon ako top omaši. Po ovome ova raketa ne može “ganjati” sa preticanjem ili ako može to su neke male mjere u pitanju.
Ali je linija optika-raketa-cilj, radar je tu tek pomoćni.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 16 Feb 2019 20:59
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6166
|
Drug pukovnik ::
Drugi režim je za gađanje raketom, početak isti, ali ovdje nišanski radar prati kretanje optičkog nišana (ručno upravljanog). S tim što sudjeluje u navođenju. Radarom se mjeri daljina do cilja, a optika kuteve azimuta i visine. Isto kao i u prvom sa ometanjem, daljina se može i ručno ili od osmatračkog, ali optika mora raditi.
Znači....akvizicioni radar otkriva cilj, njegovu daljinu i uglovne parametre. Podatke prosleđuje nišanskom radaru koji ostvaruje zahvat i tada se elektro-optički sistem automatski usmerava ka cilju. Lansira se raketa. Nišanski radar ima 2 funkcije ili 2 kanala: jednim meri daljinu do cilja, a drugim šalje komande za korekciju leta rakete. Elektro-optički nišan služi da "drži" raketu u liniji optika-raketa-cilj i preračunava odstupanje rakete od te linije i te podatke prosleđuje u računar za upravljanje vatrom, koji formira komande za korekciju leta rakete i preko nišanskog radara ih šalje raketi.....
Znači kod gađanja raketama, nišanski radar prati cilj, meri daljinu do cilja i šalje radio korekciju.
Elektro optički nišan prati cilj i preračunava odstupanje putanje rakete od linije.
Računar za upravljanje vatrom na osnovu daljine dobijene od radara i podataka o odstupanju rakete od putanje ka cilju dobijenih od elektro optičkog nišana, formira komande za radio korekciju...
Malo raščlanjujem ovu Tungusku.....i sam sebi....
|
|
|
|
Poslao: 16 Feb 2019 22:06
|
offline
- mgaji21

- Počasni građanin
- Pridružio: 26 Feb 2017
- Poruke: 734
|
@ kubovac
Ako sam te dobro razumeo, elek.opticki nisan ima poseban racunar, da li mozes nesto reci o racunarskom upravljanu topovskom vatrom tkz. mrezom?
|
|
|
|
Poslao: 16 Feb 2019 22:20
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6166
|
mgaji21 ::@ kubovac
Ako sam te dobro razumeo, elek.opticki nisan ima poseban racunar, da li mozes nesto reci o racunarskom upravljanu topovskom vatrom tkz. mrezom?
Nisam tako mislio....Postoji jedinstveni Računar za upravljanje vatrom odnosno možda bolje da kažem SUV (sistem za upravljanje vatrom) koji koristi podatke dobijene od akvizicijskog i nišanskog radara, kao i elektro-optičkog nišanskog sistema i formira komande radio korekcija, za slučaj kada se cilj gađa raketama....
Što se tiče gađanja topom, nisam detaljnije proučavao...možda bi Pukovnik to mogao detaljnije...
Ipak, koliko sam shvatio, zahvat cilja je nišanskim radarom koji prati cilj i određuje daljinu. Podaci o uglovnim parametrima se, kako sam shvatio, dobijaju od akvizicijskog radara, a ako je rad automatski sve od nišanskog. Top se automatski navodi po komandama SUV-a u tačku preticanja, pa mislim da elektro optički nišan ovde nema neku funkciju....Automatski je rad i metoda tri tačke, ali ne bih znao da li sa "polupreticanjem" ili sa "punim preticanjem".....Verovatnije ono prvo....
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 10:21
|
offline
- Drug pukovnik

- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5549
|
Nema se šta dodati, sve rečeno. Malo me zbunjujete sa tim preticanjem, možda koja skica za pojašnjenje. Tungusku opisuju samo sa terminom 3T, nema spominjanja preticanja.
Možda ukratko koja i o tri slijedeća režima gađanja. Treći režim još nazivaju i inercijalni. Koordinate se računaju po pretpostavci jednoličnog pravolinijskog gibanja cilja (po karteziju) i sa podacima o brzinama (po x,y,z) a sve to dobijeno iz prva dva režima iz kojih se prelazi u inercijalni.
Četvrti režim je kada RLS ispadne iz igre, kutne koordinate i dalje određuje optika, a daljina do cilja se određuje preko brzine cilja koju unosi komandir prema pretpostavkama vrste cilja. Malo bezveze.
I peti je ta setka ili mreža. Gađanje sporih zračnih ciljeva ili ciljeva na zemlji. Operater kroz optiku uz pomoć dvodimenzionalne mreže nišani cilj i onda raspali po njemu.
Sva tri režima isključivo za gađanje topom.
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 11:27
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6166
|
@Drug Pukovnik
Sa raketama ništa nije sporno. Metoda tri tačke sa preklapanjem i jasna linija optika-raketa-cilj....
Ja sam govorio o topovima i o preticanju. Davno beše, pre možda 23-24 godine, kada sam učio u školi i vežbao praćenje ciljeva u VaP-u sa 20/3 i 30/2 mm. Na koncu smo imali i gađanje ciljeva u VaP-u, ja sam bio punilac, a ne nišandžija....
Elem....Praga 30/2 mm V3S je imala prstenastu rešetku kao "pomoćnu" nišansku spravu za početno usmeravanje ka vazdušnom cilju (posle su i to skinuli). Kada se završi usmeravanje, nišandžija spušta glavu na okular hidraulične nišanske sprave, postavlja obe ruke oko upravljačke palice i naslanja kolena na poluge za zaključavanje cilja. Tada počinje nišanjenje cilja tako što se palica (džojstik) koja se nalazi između ruku nišandžije pomera tako da se krst končića poklopi sa ciljem. Istovremeno sa tim, pomera se i kriva preticanja, koja se pomera napred ili nazad u zavisnosti od brzine cilje, odnosno od brzine pomeranja upravljačke palice od strane nišandžije, radi praćenja cilja. Presek krive preticanja i prave linije kretanja cilja odnosno nišanske linije je tačka u koju će dvocevni top gađati.
Kada se cilj nanišani i postoji stabilan odraz krsta končića na cilju, nišandžija kolenima pritiska poluge zaključavanja ka unutra. Tada je nišan zabravljen i nišandžija otvara vatru. Nakon otvaranja vatre, ponovo odblokira nišan kolenima na poluge i ponovo nišani da gađa, ako nije pogodio ili ako još ima vremena da dejstvuje na taj cilj.....
Znači, mora biti neko preticanje...a sad kako se to tačno krsti kod topova sa radarskim navođenjem ne bih znao ali svakako jeste preticanje, jer top uvek gađa u preticanje i to puno preticanje u tom trenutku otvaranja vatre....
Evo ilustracija sa Prage:
PS. Ovo sam napisao iz sećanja od pre možda 23 godine....ako neko ima svežije pamćenje, dopuna je dobrodošla....
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 12:03
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5484
|
Kubovac, Pukovnik i ekipa , pustimo topove nek spavaju , Uzmimo jednu hipotetsku stuaciju , imamo neku letjelicu, neki cilj, na deset kilometara daljine i 100m visine, cilj je u kursu za napad na jednog Pancira , koji onako leži ko krmak na pisti , na izvolte.
Ajmo probat rasvjetliti što se sad događa sekunedu po sekundu.
U nekom prethodnom periodu je neki osmatrački radar , na nekom višem nivou zapovijedanja , primjetio tu letjelicu na daljini od 100 km i tu informaciju prenio posadi , dao im je azimut i kurs , posada može čekati sa paljenjem svog osmatračkog radara dok im ne priđe na 40 kilometara .
Negdje piše da je sustav Pancira spreman za djelovanje za 4-5 sekundi , i recimo da posda zaista ne pali svoj osmatrački radar do zadnjeg trenutka kako bi što duže ostala sakrivena pozicija Pancira .
Bez obzira na " friške " satelitske snimke ili izviđačke letove bespilotnih letjelica , dovoljno je da se vozilo pomakne za 100 m iz pozicije A u poziciju B ili da je na poziciji C maketa i svi ti " friški " snimci su besmisleni , sve do onog trenutka dok se ne upali osmatraćki radar na Panciru letjelica nema pojma gdi je Pancir, odnosno teško da može znati što je maketa .
Recimo da posada po komandi sa višeg nivoa pali svoj osmatrački radar kad je letjelica na daljini od 15 km , i da je njena brzina 500 m /s , dok se sustav digne i kupolu usmjeri ka letjelici prođe 5 sekundi , u tih 5 sekundi je letjelica locirala poziciju Pancira , u idealnom slučaju ako je njen prethodni kurs bio prema Panciru , ona nastavlja u tom kursu i sad smo na razmaku od 12,5 km. U svim drugim slučajevima letjelica mora mijenjati kurs a za to treba neko vrijeme .
Sad imamo jednu pat situaciju, karte su podijeljene, letjelica zna gdi je Pancir, zna da je na tlu i zna azimut maksimuma zračenja antene osmatračkog radara na Panciru, ali ne zna daljinu . Pancir zna gdi je letjelica po svim kordinatama i zna daljinu, a vrijeme leti, razmak je sve manji , ali u tom trenutku letjelica još ne zna da li je ona cilj ... još ne radi nišanski radar.
Kad se upali nišanski radar , a to je ona situacija sa početka moje priče , po zračenju radara letjelica zna da je postala cilj , letjelica može znati pravac iz kojeg dolazi zračenje nišanskog radara ali ne zna koliko je daleko od radra , Ovisno od toga kakva muda ima pilot u njoj ona nastavlja napad ili podvije rep, obori nos prema dolje da dobije brzinu i da eventualno uđe u radarsku sjenu i pobjegne.
Ovakav scenario sa pilotom u letjelici je malo vjerojatan u pogotovo u sadašnjoj situaciji koju svakodnevno pratimo u Siriji , ali se taj scenario u nekim drugim ratnim sukobima može događati svakodnevno, i zato sam ga postavio kao prvog. Mala je vjerojatnost da če pilot imati takva muda i vremena da ispali nešto radarski navođeno na radar koji mu se iznenada pojavio pred nosom , pogotovo ako zna da se nišanski radar pali na desetak kilometara daljine , pitanje je dal ima vremena potegnuti ručice katapulta, prije nego ga strefi raketa.
Znaći da pojavom Pancira varijanta pilota koji juriša na bunker otpada definitivno , već tu funkciju preuzimaju roboti odnosno bespilotne letjelice.
To vidimo da se događa svakodnevno na nebu Sirije i vidimo da te letjelice postaju sve manje i sporije i sa sve manje eksploziva što je čisti apsurd, ali su to trendovi o kojima vode računa oni tamo u Tuli .
Stali smo na daljini od 10 km na visini od 100 m pri brzini od 500 m /s i naš cilj je bespilotna letjelica kamikaza u kursu za napad, koju de fakto na nas navodi naš radarski snop.
Za razliku od primjera 3T kojeg je post dva iznad dao pukovnik ovdje u ovom slučaju kamikaza pići u direktnom kursu na nas , i to je ono što je pukovnik napisao šaka u glavu, nema tu ni preticanja ni polupretivcanja nego direktno u tri točke , i tu čak nema neke velike dinamike za raketu , ćisto neke sitne korekcije skoro pravolinijske putanje
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 12:56
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6166
|
raketaš ::
Za razliku od primjera 3T kojeg je post dva iznad dao pukovnik ovdje u ovom slučaju kamikaza pići u direktnom kursu na nas , i to je ono što je pukovnik napisao šaka u glavu, nema tu ni preticanja ni polupretivcanja nego direktno u tri točke , i tu čak nema neke velike dinamike za raketu , ćisto neke sitne korekcije skoro pravolinijske putanje
Čisto da nešto ne pobrkamo....Pukovnik je opisivao Tungusku i njen princip rada, mada verujem da je ovaj deo sličan sa Pancirom. Moram reći da Pancir nije namenjen da brani sam sebe, nego objekat koji štiti, bilo da je u pitanju kakva avio baza, komandno mesto, divizion S-300/400 ili slično.
Ako pak brani sam sebe, osim ako mu projektil na leti direktno na njega po kursu 0, svaki drugi put će gađanje topom tražiti preticanje i tu nemam nikakve dileme.
Što se tiče raketa, to smo se složili da je metod vođenja sa 3T - čisto preklapanje, s tim da se to odnosi na Tungusku, a mislim da bi Pancir s obzirom na višekanalnost po cilju morao imati metod sa 3T - polupreticanje jer ne znam stvarno kako će voditi 2 rakete na 2 cilja ručno.....osim ako oba operatera na vode po jednu raketu, ali ja sam shvatio da 1 operater ima zaduženja za optiku i topove, a drugi za radare i rakete.....treći je "šofer" i verovatno zadužen za napajanje sistema....
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 14:27
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5484
|
Kubovac kaže : Moram reći da Pancir nije namenjen da brani sam sebe, nego objekat koji štiti,
Ovo me je nasmijalo do suza .. a najgore je što tako ispada .. po ovome što vidimo iz Sirije .
Šalu na stranu jasno je da Pancir mora pod svaku cijenu da štiti ovbjekat višeg ranga , ali sustav ne bi prošao ni kod državne komisije ni kod posada ako ne može sam sebe zaštitit i slažem se da kad dođe do toga da sam sebe brani, raspali topovima pa kom opanci .
Ova dva Pancira koja su nadrapala u Siriji , prvi je jasno ko dan posada se luftirala vani , a mačku su ostavili da se hladi bez zaštite, drugi mi baš i nije jasan , vidim da se tu svašta događalo , rekao bih čak da su rakete u fazi bustera podivljale , a koplje leti ko sumanuto , ali ne ka cilju , očito su bile jake smetnje u radio podrućju.
Iz same kadence tog lansiranja jasno je da to nije išlo kroz optički kanal , već po radio kanalu.
I tu bih malo stao , ne znam što je točnoi istinito od tih reklama i filmova , ali znam što je moguće u ruskoj školi.
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 15:07
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6166
|
raketaš ::Kubovac kaže : Moram reći da Pancir nije namenjen da brani sam sebe, nego objekat koji štiti,
Ovo me je nasmijalo do suza .. a najgore je što tako ispada .. po ovome što vidimo iz Sirije .
Deluje smešno, sad sam i ja malo bolje razmislio o tom što sam napisao, ali mi je drago da si razumeo poentu. Dakle, poenta je da se Pancirima ne zna položaj pre napada. I onda kada krene napad na objekat koji čuvaju, recimo avio-bazu, oni lepo počnu skidati rakete i projektile i avione ako su u dometu. Ako na primer oko neke avio-baze "poredaš" Pancire u nekakvom kružnom poretku i tako recimo 6-8 oruđa, ako se samo 1 otkrije može nastati velika šteta po branioca.
Tada se pošalje veći broj projektila i bespilotnih dronova i čuda da se taj Pancir o "svom jadu zabavlja" i da nema vremena sve da postigne, a ti lepo onda upravo preko zone dejstva tog Pancira pošalješ veći broj vođenih UBS daleko veće razorne moći i postigneš cilj.
I ujutru Sirijci kažu: oborili smo 15 projektila od 20. Bravo! Ali tih 5 što je prošlo su bile razorne rakete koje su napravile veliku štetu na objektu branjenja, a "tvojih" 15 su bile "raketice" i "dronići" kojekakvi.....
Eto, to je moje zapažanje. Ja razumem da se Pancir otkrije kada napad već počne uključenjem svog radara ili dejstvom većim brojem raketa ili slično, ali tada često ni napadač nema vremena da menja taktiku. Jednostavno, napad je već počeo, nisi otkrio Pancire pre napada i sada su ti šanse daleko manje da će proći onoliko projektila na napadani objekat koliko si hteo....
PS. I čisto da ne bude da kritikujem Sirijce previše....Ipak su do sada izgubili samo 2 Pancira od najmanje 36 koliko imaju, a svedoci smo da oruđa dejstvuju na svaki napad "samo tako".... Ali da moraju poraditi na maskiranju i na manevru, moraju. Ali rat je i u ratu se gine. I nema tog sredstva PVO koje je "neuništivo" i "nepobedivo". Poenta je samo ne dozvoliti neprijatelju da te na "jeftin" način sjebe! (izvinite, nešto mi je francuski zarđao)
|
|
|
|