Poslao: 17 Feb 2019 15:31
|
offline
- Drug pukovnik

- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5548
|
Ovo je iz jednog od opisa jednog od modela Pancira. Taj tekst je tako ružan za čitati, kilometarske rečenice bez točke i zareza, da ga neću ni kačiti niti prepričavati jer nebi imalo nikakvog smisla kad ga uopće nisam razumio. Prestrašno.
Samo par mišljenja naglas, nemam dojam da se istovremeno može (barem ovaj opisani, možda neki kasniji može) navoditi rakete i radarsko-lokacijskom stanicom i optičko-elektronskom već sistem ima mogućnost smjenjivanja zavisno od situacije. Višekanalnist putem RLS ili višekanalnost putem OES. Naravno predaja komande na rakete uvijek ide preko nišanske RLS.
Isto tako da se nekako na jedvite jade isčitati da se raketa koja se navodi sa RLS navodi tako što se uvodi iz šireg u uži radarski snop, odnosno da su vrijednosti korekcije putanje linearni odkloni od linije u ovom slučaju ne viziranja već radarskog snopa uperenog u cilj. Ok, to je radiokomandno vođenje i može biti raznih metoda, ali ovdje opet to doživljavam kao čista trotočka, i nikakvog govora u tekstu nema o uvođenju rakete u proračunatu točku vstreči.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 16:02
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5480
|
Svaka ti dala za ovu shemu , sad mi je sve donekle jasnije .
Dakle u radarskom ( radio ) kanalu dobijemo u polarnom koordinatnom sustavu koordinate cilja i daljinu do njega .
Zatim on šalje kodiran signal ka raketi i ona mu odgovara kodirano tako da radar zna gdi mu je raketa opet u polarnom sustavu i zna daljinu rakete .
U radio signalu se nalazi i poruka laserskom reflektoru kako da blica ( da li da svira marseljezu ili američku himnu dok leti )
U radio signalu se nalaze i komande raketi idi gore dolje lijevo desno .
u Optičkom kanalu prati cilj bilo u vidljivom svjetlu ili u termoviziji
u optičkom kanalu prati i blicanje laseraskog reflektora na raketi
lijepo je to Šipunov smislio
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 16:30
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6162
|
@Drug Pukovnik
Ma čisto da ne ispadne da ja nešto "tupim" sada....
Postoji li neki podatak kako Pancir gađa u radarskom kanalu ako nije moguće odrediti daljinu usled ometanja?
Dakle, shvatam da je nišanski radar ipak PESA i da su moja shvatanja da "čista trotačka" znači gađanje samo 1 cilja, vezana za starije sisteme tipa Berkut, Neva, Krug i slično....ali ipak me muči ta daljina? Kako to automatika rešava, kako šalje radio-korekciju ako nema daljine?
Takođe, ako ima daljine, pretpostavljam da je moguće da ovi novi PESA nišanci mogu jednovremeno pratiti i slati korekcije za 2 cilja i da je "čista trotačka" ipak moguća i u automatskom načinu rada....
Nisam "ekspert" za radio-komandne sisteme, ali recimo kod Neve, čak i ako ima daljine, ako se rakete vode metodom "čiste trotačke" nije moguć automatski rad, nego ručni i to me buni....
Eto, čisto da pojasnim zašto sam možda i dosadio sa tim "polupreticanjem".... Neću dalje!
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 18:20
|
offline
- Lucije Kvint

- Super građanin
- Pridružio: 03 Jan 2012
- Poruke: 1090
- Gde živiš: Beograd
|
Kubovac ::Postoji li neki podatak kako Pancir gađa u radarskom kanalu ako nije moguće odrediti daljinu usled ometanja?
Dakle, shvatam da je nišanski radar ipak PESA i da su moja shvatanja da "čista trotačka" znači gađanje samo 1 cilja, vezana za starije sisteme tipa Berkut, Neva, Krug i slično....ali ipak me muči ta daljina? Kako to automatika rešava, kako šalje radio-korekciju ako nema daljine?
...
Eto, čisto da pojasnim zašto sam možda i dosadio sa tim "polupreticanjem".... Neću dalje!
Kako ja razumem, za gadjanje metodom "tri tačke" (i njena varijacija sa malim preticanjem) daljina do cilja nije neophodna: cilj se prati po uglovnim koordinatama, bilo optički-termovizijski bilo radarski: na osnovu praćenja po koordinatama nišanska sprava dobija informaciju o prividnom kursu (projekcija pravog kursa cilja u vidno polje nišanske sprave) i kurs rakete se može držati tačno prema cilju ili sa malim preticanjem (valjda je to polupreticanje) ispred cilja, ali na njegovom prividnom kursu. Smisao ovog malog preticanja je jasan.
Sa slike koju je Drug Pukovnik postavio na predhodnoj strani se vidi koliko je metoda tri tačke neracionalna sa aspekta držine putanje rakete do pogotka. Za istu energiju rakete pogodak se može ostvariti na većim daljinama ako se raketa vodi pravo u tačku preticanja, ali je za takvo vođenje potrebno poznavati daljinu do cilja. Postoji i važniji zahtev za vođenje rakete pravo u tačku preticanja: potrebno je pratiti i cilj i raketu. To mislim da nije moguće samo jednim nišanskim radarom, obzirom na to da je njegov prostorni ugao snopa mali. Zato kod starijih ili jednostavnijih sistema imamo metodu trotačke u kombinaciji sa malim preticanjem, i ako se daljina određuje nišanskim radarom: i raketa i cilj moraju biti u uzanom konusu nišanskog radara, a to znači trotačka ili malo preticanje (da stane u "vidno polje" radara).
@Kubovac
Kad već pomenuh prividni kurs, imam malu korekciju na tvoj opis nišanske sprave J121A (neke Prage i neki 20/3mm): ono što si na slici označio kao nišansku liniju je zapravo prividni kurs. On se zauzima inercijom, tokom pračenja, zato je važno cilj pratiti ravnomerno. Kada je vreme da se cilj iz kruzica izvede u tačku preseka prividnog kursa i spirale, kolenom se blokira prividni kurs kako se zbog trzanja palice ne bi "drmao". Koliko me sećanje služi, sve si odlično nacrtao i objasnio, svaka čast.
Po mom mišljenju, osnovni mod rada svih PVO sistema koji imaju nišanaski radar je upravo praćenje nišanskim radarom: u odnosu na optiku/termoviziju, radar ima mnogo veći domet i dozvoljava dejstvo u otežanim meteo uslovima i noću. To je pogotovo očigledno na Panciru, kada se uporedi domet rakete i domet optike/termovizije. Optika/termovizija su samo pomoćni mod gadjanja.
Ja sam laik za PVO, ovo što sam napisao uzimajte sa rezervom.
|
|
|
|
Poslao: 17 Feb 2019 18:46
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6162
|
Lucije Kvint ::
Kako ja razumem, za gadjanje metodom "tri tačke" (i njena varijacija sa malim preticanjem) daljina do cilja nije neophodna: cilj se prati po uglovnim koordinatama, bilo optički-termovizijski bilo radarski: na osnovu praćenja po koordinatama nišanska sprava dobija informaciju o prividnom kursu (projekcija pravog kursa cilja u vidno polje nišanske sprave) i kurs rakete se može držati tačno prema cilju ili sa malim preticanjem (valjda je to polupreticanje) ispred cilja, ali na njegovom prividnom kursu. Smisao ovog malog preticanja je jasan.
Slažem se. Mi smo ovde raspravljali o tome da li je moguće izvesti gađanje 2 ili više ciljeva jednovremeno radarskim kanalom koristeći metod vođenja "čista trotačka". Razlog tome je taj što se kod starijih sistema tipa Berkut, Dvina, Volhov, Neva, Krug, Osa....prilikom vođenja rakete metodom "čiste trotačke" ili "preklapanjem", antene po uglovima pomeraju ručno od strane operatora vođenja po uglovima. Na taj način nije moguć automatski rad.
Automatski rad na tim starijim sistemima moguć je samo kod metoda vođenja sa 3 tačke "polupreticanje" ali moramo imati daljinu do cilja da bi računar mogao izračunavati polu-razdaljinu od cilja do tačke susreta u svakom datom momentu u odnosu na parametre rakete u letu. I na osnovu ovoga ja sam smatrao da je jedini mogući način da se kod Pancira postigne višekanalnost po cilju, jeste da je moguć automatski rad sa poznatom daljinom po metodi "polupreticanje".
Ipak, kako se kod Pancira radi o PESA radaru, sasvim je moguće da ovakav tip radara sa brzim elektronskim skeniranjem, može omogućiti automatski rad i kod metode "čista trotačka" ili "preklapanje" i navođenje 2 rakete na 2 cilja jednovremeno ako ima daljinu....Ako nema, onda ne znam kako može....
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 18 Feb 2019 01:32
|
offline
- Pridružio: 20 Maj 2017
- Poruke: 2474
|
*I na osnovu ovoga ja sam smatrao da je jedini mogući način da se kod Pancira postigne višekanalnost po cilju, jeste da je moguć automatski rad sa poznatom daljinom po metodi "polupreticanje". *
Moraš da se oslobodiš posmatranja sistema kroz Dvinu, Nevu pa i Kuba.
Npr. Favorit navodi na 6 ciljeva najvećim delom putanje a Tor na 4 cilja celom trajektorijom, isto kao i Pancir na 3 , o kakvom onda polupreticanju ili punom preticanju uopšte govorimo ?
Odbaci jednokanalne po cilju zerkalne antene sa njihovim širinama snopova, četvrtinama koje određuju polupreticanje i polovinama koje određuju puno preticanje i počni da zamišljaš vođenje na više ciljeva u SEKTORU koji pokriva PESA. Nije da sektor ne utiče na opšte uslove ali se klasični pojmovi polupreticanja i punog preticanja po definiciji gube.
|
|
|
|
Poslao: 18 Feb 2019 06:49
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5480
|
Pojmovi kao polupreticanje i preticanje se ne gube oni dolaze iz osnova mehanike leta, i teorije automatske regulacije , ti ih možda drukčije zoveš ali oni su tu ugrađeni u upravljačke algoritme.
Sad ču biti malo banalan i stvar objasniti sa punjnjem vode u vodokotliću , ali to je tako , i nama je profesor iz teorije automatske regulacije na tom primjeru objasnio pojmove.
Nama je zadana vrijednost napuniti vodokotlić do nekog nivoa , odnosno dovesti raketu na neku visinu što brže sa što manje nadvišenja odnosno proljevanje vode iz vodokotlića.
u početku je nivo vode u kotliću jako nizak , a zadana vrijednost je visoko , znaći imamo veliku razliku zadane i stvarne vrijednosti pa se ventill za punjenje do kraja otvorio i voda snažno ulazi , i nivo se diže.
Kaki se diže nivo tako se mijenja kut poluge i ventil se pritvara , punjenje kotlića postaje sve sporije , i kako se smanjuje razlika zadane i stvarne visine tako se to približavanje sve više uspotava.
Ovo opisano je klasično proporcionalno upravljanje procesima i primjenjivo je kod raketa i ciljeva koji se kreću sporo.
Da bi ubrzali punjenje vodokotlića možemo postaviti poluge na ventilu tako da voda teče punim protokom sve do pred kraj i da do zatvaranja vode dođe naglo , za to je potrebno već malo više matematike i senzorike mi puštamo puni protok vode ali pratimo brzinu porasta nivoa i na bazi toga preračunavamo za koliko če vremena biti dostignut zadani nivo , kako bi na vrijeme počeli pritvarati ventil .
Nije li ovaj slučaj dolazak na zadani nivo odnosno visinu aviona sa preticanjem.. jeste samo se to u teoriji drukćije zove .
U metodi kou je kubovac opisao da se pritiskom koljena kretanje topa zaključava on je koljenima fiksirao neku brzinu pračenja topa , kako on reče top se dalje kreće po inerciji , i ovdje se to događa samo što to kretanje ne zaključavaju koljena već algoritam pračenja cilja.
I sve je ok dok nema jakih elektronskih protumjera , a one ovih dana u Siriji jesu prisutne i to maksimalno moguće , nema tu pucanja na 3 cilja i vođenja tri rakete , ništa od toga . Več palicu u ruke i jedan oparator drži na svom ekranu na končanici avion . cilj, a drugi na svom ekranu drži na končanici raketu. Ovaj drugi možda može predati raketu automatu , bilo bi logično jer su Šipunov i ekipa već prije dvadesetak godina imali ta rješenja poluautomatskog odnosno automatskog vođenja raketa .
U biti možemo govoriti o jednom kanalu po cilju , i dva ili tri , rekao bih tri , jer su tri rakete u jednom bloku po raketama , sve drugo je šenluk.
Onj treći član posade, nije on ložać parnog kotla, on bi mogao dati tu neku višekanaknost po cilju pračenjem ekrana osmatračkog radara , ta se antena dosta brzo vrti , zaravo dvije antene .
Sad treba razmisliti koju ulogu ima vozać , ne bih rekao da je on taj koji bira ciljeve to je neki školovani oficir , vozać bi mogao držati na svom ekranu avion , nekako mi se to ćini jednostavnije od držanja tri rakete .
|
|
|
|