PARS Pantsir S1 (SA-22 Greyhound)

181

PARS Pantsir S1 (SA-22 Greyhound)

offline
  • Pridružio: 13 Avg 2011
  • Poruke: 1381
  • Gde živiš: Zajecar

nradukic ::Ljudi, ja ne znam, ali verovatno ste slusali transkript. Pilot ni u jednom trenutku ne pominje raketu. ? Meni je to cudno. Mozda zbog prisluskivanja?

A zašto bi spominjao raketu? Rekao je da je pogođen, u tom trenutku je bio na 19500 stopa (oko 6 km) visine. Šta je moglo da ga strefi na toj visini, grom? Posle pogotka se čuje da su registrovali lansiranje rakete. Prethodno su drugi avioni napadali PAA, koja je verovatno dejstvovala naslepo.
Takođe pre samog pogotka spominju "mud" što u žargonu znači da ih osvetljava zemaljski radar PVO.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5548



Vremenski intervali zračenja kod Pancira (vjerovatno je na kraju tako i izvedeno), 3 cilja i 4 rakete, simultanka...cilj 1, raketa 1, raketa 2, cilj 3, raketa 3, raketa 4, cilj 2, raketa 1, raketa 2, rezerva, raketa 3, raketa 4.



I sad ovo još treba ubrzati 10 puta Smile Šteta, uspio sam naći samo jedan kvalitetan program za GIF ali koji daje samo u stotinkama sekunde, nama treba tisućinka sekunde, dvije milisekunde. Ali i ovako je jasno šta ta FAR antena radi.



offline
  • Pridružio: 27 Avg 2011
  • Poruke: 3381
  • Gde živiš: treći kamen od sunca

Mercury ::Svratite malko na temu Ko je oborio F-117. Pretpostavka je da F-117 uopste nema signalizator radarskog ozracenja Smile

F-16 ga je naravno imao..al nije pomoglo Smile Ako vam ista znaci snimak iz kabine tj HUD-a, tokom obaranja, imate i radio vezu..

Локација коју спомињу на 1.07 с снимка

offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 6162

Evo da probamo još jedan prikaz...
Molim uzmite ovo samo kao približan prikaz, jer nemam mogućnosti da ovo bolje nacrtam.
Ako ovo sačuvate i pustite kao slide show, malo jasnije bude.
Ovo treba zamisliti gotovo jednovremeno za 3 cilja i 4 rakete, a ja sam nacrtao za 1 cilj i 1 raketu samo da vidite kako to otprilike treba da funkcioniše na PESA radaru Pancira, ali ovaj put sa "trotačkastim" radio-komandnim vođenjem, što pravi razliku u odnosu na moje ranije crteže koji su bili vezani za avionske PESA radare i vođenje PARS i ARS raketa....

Crtež 01:


Crtež 02:


Crtež 03:


Crtež 04:

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5548

Kakvu busterčinu ovaj Šiljo ima...
Sve više vjerujem da je to njegovo koplje duže nego što oči vide, ovi iz KBP-a imaju običaj žutom farbom pokazati bojevu glavu, ovdje toga nema.
Na krilima koplja se vide antene, slično kao kod Tunguske, znači iza osim lampe (iako to mi je SF da se lampa vidi na daljinama preko 20,25,30km, za ovu kažu 40) je neka gužva. Ne sjećam se dali sam ranije ovo pokazao...



Tu su se više bavili temom goriva odnosno geometrijom kanala...



ali pozicija br.3 je b/g (ako sam dobro zapamtio, a vrlo sam siguran da jesam).

Možda još jedna potvrda, nekako mi se položaj težišta nalazi neprirodno ako nema te utopljene mase. Naravno da je ovo samo skica, ali sumnjam da profesori nisu vodili računa o tome i da bi je stavili baš onako evo tu.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5479

Puno toga je na Šilji našiljeno i nabrijano , tih 40 km pogotovo . Po ruskim se forumima spominjala cifra od 2000m/s kao nek granica snova , a pitanj je da li se i sa tom brzinom može izvući taj domet.

Ono što ja vidim u cijeloj toj prići su antene na krajevima stabilizatora , što je puno bolje nego ono petljanje sa antenama na starijim modelima , tamo su krajevi stabilizatora bili od opružnog lima i savijeni u kontejneru, a ovdje su zbog večeg kalibra bustera i manjeg kalibra koplja uspjeli ugurati fiksne stabilizatore i antene na krajeve .

To čarobiranje sa umetanjem repa koplja u šupljinu bustera je ok kao ideja , po prirodi stvari tu se javlja velika rupa u gorivu i to je zgodan prostor samo ne za bojevu glavu , ona je jako teška i povlaći težište koplja isuvuše nazad , tako da stabiliztori koplja nisu u funkciji . A kanari traže močne stabilizatore kao protutežu , i veliki krak poluge oko težišta , znaći da bojeva glava mora biti u sredini .

U tom repnom dijelu ima hrpa elektronike između ostalog i taj laserski reflektor koji bi se trebao vidjeti na 40 km , malo sam skeptik u vezi tog lasera i dometa , nekako mi primjerenije djeluje neki radio far .

Ono što je zanimljivo mani kao motorašu je da su na ovoj komori išli do maksimuma sa olakšavanjem , do te mjere da su izvana brusili kompozitni materijal , za razliku od starijih modela gdje su ostavljali sirovo namotani materijal sa svim viškovima polimera u vanjskoj površini. Ovdje su sastrugali i viškove stakla iz strukture komore , jer je jedno pitanje što se može namotati , a drugo je pitanje da li na tom mjestu baš treba biti toliko materijala .

To nagomilavanje materijala je pogotovo izraženo kod konusnih komora , jer se drukćije ne može namotavati , broj niti i broj prolaza je isti i kod mlaznice i kod vrha motora , a kako je motor kod vrha skoro dva put manjeg promjera i debljina stijenke može biti dva puta manja za istu čvrstoću.

Vrlo hrabra koncepcija i tehnologija

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5548

Točno za raspored masa, pozicija 3 nije b/g već samo zadnji dio marševskog stupnja. Zašto i odakle mi to da je b/g ne znam.

Veći domet traži više aparature, i gabaritno i maseno, a ta rupa u busteru koja bude i ovako i onako se nameće kao dobro mjesto za iskoristiti. Velike brzine pak rezultiraju sa velikim toplinskim opterećenjem, pa je osjetljivu elektroniku poželjno skloniti tamo gdje je zagrijavanje najmanje, skroz iza u rep.

offline
  • Pridružio: 20 Avg 2018
  • Poruke: 293

Izvinjavam se sto prekidam, procitao sam samo zadnjih nekoliko strana - u vezi snimka.

1. Interesantno je sto pilot tokom leta ima cilj koji je prethodno odredjen i koji je trebao da bombarduje (nalazi mu se negde sa desne strane ali nikad nije poklopio vertikalnu liniju sa njim da bi se izracunao momenat odbacivanja.

2. Tek posle pogotka on u nekom momentu odbacuje ovaj rezim rada i bira "navigaciju".

3. Drugi avioni koriste HARM (poziv "Magnum").

4. Deluje kao da je ozracenje u jednom navratu izasao pa ponovo usao u reon prijemnih antena.

5. Promena snage detektovanog signala na gore signalizuje lansiranje rakete u slucaju (kvazi) neprekindog zracenja u otsustvu drugih indikatora.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5548

Možda nije bilo do sada, pogled “iznutra” na radar navođenja i curke kako ga heklaju u proizvodnji. Ja ovako sposoban sa rukama bi ga zapetljo da ga bogo sa nebesa nebi raspetljo više.





offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5548

O ovome bi želio pročitati ako netko ima dobrih tekstova ili da prepriča, naravno i mišljenja, razmišljanja su dobro došla.
Ono, uvijek je nekako ubolo u oko, a nikada se nisam pitao šta to je i zašto je to tako izvedeno.



Mjerač startne brzine zrna, računalo čak i to uzima u obzir pa vrši korekturu gađanja u samom gađanju, strašno. Kako radi mjerač? Pomislio da je jedna cijev duža od druge, a naravno da nije, na drugoj cijevi je onda neki nastavak, sakrivač ili štagod već.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 804 korisnika na forumu :: 14 registrovanih, 2 sakrivenih i 788 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Azzo, babaroga, Dorcolac, kolateralnasteta, Koridor, KUZMAR, laurusri, Marko1238, Milos1389, Pero, sonico, suton, torla, yrraf