|
Poslao: 05 Mar 2019 11:21
|
offline
- aramis s
- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28835
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
Kod Rusa je to normalno. Avijacijski GŠ-23 isto ide na topljenje kao i GŠ-30.
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Mar 2019 18:10
|
offline
- Pridružio: 05 Feb 2018
- Poruke: 2311
|
Napisano: 05 Mar 2019 18:07
Kolko metaka trpi na zrakoplovima? 300tinjak?
Dopuna: 05 Mar 2019 18:10
Nemam s sa kvakom na tipkovnici mobitela
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Mar 2019 18:22
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5534
|
Moj kubovac, mi Jugoslaveni smo i nakovanj u stanju razjebati, a ne jedan sofisticirani topić. Inače ovaj 2A38 (2A38M) i nije tako loš po pitanju trošenja cijevi u poređenju sa avijacijskim 23 i 30.
Raketaš je bio počeo pa nam je malo ostao dužan. Čitam šta i kako se to cijev štedi, ovih 8000 zrna (vistrela) je maksimum, a maksimum se postiže sa gađanjem (streljbom) najoptimalnijim režimom vatre (agonj).
Стрельба, огонь, выстрел...prebogati ruski jezik.
U svakom slučaju dugovječnost se postiče serijama gađanja sa po do 100 zrna (po automatu, dvocjevnom topu). Pedeset zrna kratkim rafalima (0,3 sekunde) sa pauzama od 1-2 sekunde između i 50 zrna u jednom rafalu.
Recimo nekim brojevima-> 5 puta po 10 zrna u kratkim rafalima (7,5 sekundi ukupno) plus 50 zrna u rafalu (1,5 sekunda). Devet sekundi ukupno. Borbeni komplet 1936 granata, 968 po topu, minuta i pol vatrometa.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Mar 2019 18:39
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5534
|
Aha, pitaš za GŠ-23, drugo sam nešto mislio...baci taj mobitel ako nemaš slovo š.
Čisto okvirno i bez ulaska u dubinu, točnost podatka, izvor, modifikacije i ino:
GŠ-30-1...2000
GŠ-23...4000
GŠ-30...4000
Sve po cijevi.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 05 Mar 2019 18:40
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5439
|
Ma ne sjećam se ja više detalja oko toga , nije to bilo moje područje rada , ali znam za tehnološke strahote kad ie osvajan taj GŠ 23 u Kragujevcu . Sječam se da je tu tehnologiju uvela jedna mlada ekipa, šefica te parade je odradila doktorat na toj temi , ali davno to beše.
Ako nađem što pametno o tome okaćim ovdje , jer zaslužuju svi da ih se imenuje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 06 Mar 2019 09:07
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5534
|
Da ne ispadne da se pametarim, samo čitam pa prepričam koliko mi moje sposobnosti prepričavanja omogućavaju...nikada nisam imao profesorske cake prenosa informacija i znanja.
Automat radi na principu povrata plinova, nema trzanja cijevi ili zatvarača. Dva su klizača, poluge, karike, kako god (to je ovaj polzun sa slike), lijevi i desni, za lijevu i desnu cijev. Ispravno je tako reći jer ovo je automat u jednini, top u jednini sa dvije cijevi. Svaki klizač ima na sebi zubnu letvu koja je u kinematičkoj vezi sa zupčanikom koji se nalazi u sredini između klizača. Znači plinovi povrata lijeve cijevi guraju klizač nazad koji preko rotacije zupčanika u spezi za desnim klizačem istog vuče napred.
Sa slikama će biti jasnije...
Dodatni mehanizam koji čini neku osnovnu kinematičku cjelinu je sklop hranjenja topa, on je u mehaničkoj vezi sa zupčanikom (uklinjeni firkant), a time i sa klizačima. Hvata patrone iz redenika i šamara ih po cijevima. Prvi patron koji se ispaljuje je drugi po redu iz redenika i ide iz lijeve cijevi.
|
|
|
|
|
|
