@dragon86
Teško je reći dok se ne sazna šta konkretno stiže. Takođe, veoma me interesuje ko će rukovati tim prvim baterijama. Obuka traje sigurno više meseci (naši su se obučavali za FK-3 u trajanju od 4 meseca), ali i nakon toga treba još neko vreme raditi i uvežbavati u samoj jedinici. Nisi odmah "expert". Pitanje je da li su Ukrajinci već na obuci ili su već obučeni. Tada bi sistemi mogli brže stići.
Fuzija senzora će ići teško sa sovjetskim radarima, čak i modernizovanim ukrajinskim, ali verujem da će divizioni dobiti i radare ranog otkrivanja, a Sentineli bi trebalo već da su tu. Tu je i NASAMS sa svojim radarima, a uz Stingere koji su već tu, najavljuju se i Avengeri (Stingeri na vozilu).
Dakle, nekakav "sistem" se tu može formirati, makar protok informacija delimično išao "glasom" tj. "žicom". Verovatno se i Hawk sa svojim OAR-ima može tu "ubaciti".
Mislim da Patriot može imati uspeha u pogađanju krstarećih i balističkih raketa (zavisno od tipa raketa koje Ukri dobiju i tipa baterijskog radara koji će biti isporučen), a koje su sada veliki problem za Ukrajince. Takođe, pojava Patriota, usloviće veći oprez kod ruskih pilota, moguće veće forsiranja udara sa distance ili pak pokušaj da se ciljevima priđe sa manjih visina, što opet donosi svoje rizike, ali nije bez osnove iako se i na ovom forumu i drugde dosta kritički piše o tome. Naprosto to je "standardna" taktika jurišne i napadačke avijacije kada je suočena snažnom PVO na srednjim daljinama i srednjim i velikim visinama.
Pretnja sistemu su protivradarske rakete (standardno), ali i sporoleteće bespilotne letelice, kako izviđačke (radi otkrivanja položaja) i izviđačko udarne i lojtering municija. Patriotov radar ima "problema" sa otkrivanjem sporoletećih ciljeva koji lete brzinama ispod 50-60 m/s.
Takođe, sektorski rad može biti problematičan (ali i ne mora toliko, jer Ukrajina nije napadnuta sa kružne osnovice kao mi 99-te), ali najveći problem može biti stacionarnost i poprilični gabariti komponenti sistema na vatrenom položaju. Nekoliko lansera, radar za navođenje raketa, agregat za napajanje, komandna i upravljačka kabina, taktička komandno-upravljačka stanica, radio-relejna stanica itd....
Naravno, može se formirati položaj sa smanjenim brojem komponenti, ali to onda opet umanjuje potencijalne borbene mogućnosti sistema itd...
Moguće je i nešto uraditi povezivanjem sa sistemima PVO NATO saveznika tipa IRIS i drugim savremenim sistemima, uz koje takođe idu osmatrački radari.
Nikako ne zaboraviti i rad američkih vazduhoplovnih izviđača, kako pilotiranih AWACS-a, tako i bespilotnih letelica.
Dakle, svakako je moguće napraviti "integrisan i ešaloniran sistem PVO", (uz naravno i sisteme iz sovjetskog perioda S-300PT/PS i Buk-M1 pre svega), makar integracija komponenti delimično bila i "primitivnija", odnosno "glasovna", a ne toliko "automatizovana i centralizovana"......
|