PARS Tor M1/2 (SA-15 Gauntlet)

60

PARS Tor M1/2 (SA-15 Gauntlet)

offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 6004

A evo i slike starta raketnog motora, nakon što je raketa usmerena....



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5537

Prednost sistema sa vertikalnim lansiranjem, naravno i nedvojbeno vremenski brža reakcija na pokrivanju 360-nog azimutnog područja, a dodatno kao pozitivna posljedica, vozila srazmjernih dimenzionalno-volumskih karakteristika se mogu naoružati sa većim brojem raketa, a to je izuzetno bitno za bilo koje borbeno sredstvo.
Ono bi i da se za nove rakete izbacuje katapult koji uzima prostor pa se prelazi na topli start kojim se otvara prostora za učepiti još koju raketu u isti raspoloživi volumen.
Igre bez granica.



offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 6004

Punjenje oruđa samohodnog raketnog sistema 9K330/331 Tor, sa raketama.
Rakete se nalaze u dva kontejnera-modula 9M334, svaki sa po četiri rakete. Kontejner, pored raketa, sadrži i mehanizam za hladno vertikalno lansiranje raketa.
Oruđe se puni raketama tako što se prazni kontejneri izvuku iz oruđa, zatim se u tehničkoj bateriji dopune raketama i dopreme do oruđa. Samo punjenje oruđa kontejnerima sa raketama vrši tehnički vod raketne baterije.
Norma za pretovar (utovar) 2 kontejnera-modula 9M334 sa po 4 rakete u svakom je 25 minuta.

Slika 1: Kontejner sa raketama položen na oruđe 9A331



Slika 2: Kontejner sa raketama se podiže u vertikalan položaj, pomoću odgovarajućeg mehanizma vozila za transport i pretovar 9T244 (dizalica sa teleskopom, čekrk, sajla)



Slika 3: Kontejner sa raketama se spušta u svoj položaj u oruđu 9A331, uz pomoć elektro-hidrauličkog mehanizma oruđa



Slika 4: Kontejner 9M334 sa 4 rakete sistema Tor - presek

offline
  • Pridružio: 22 Nov 2014
  • Poruke: 567
  • Gde živiš: na koridoru

Raketa se rotira duz čitavog svog puta ili se ja varam?

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5537

Ne rotira...odnosno ispravno bi bilo reći da je sistem koordinata rakete uslovno-nepomičan. Koordinatni sistem od tri uzajamno okomite osi, uzdužna i dvije poprečne sa ishodištem u centru mase. Te dvije poprečne su osi koje su usmjerene paralelno sa kanarima.
Raketa leti u X projekciji koja ne treba valjanje (rotiranje) rakete da uzgonska sila i rad kanara rezultira usmjeravanje rakete u bilo koji smjer. Rotacija se desi, što iz razloga nesavršenstva konstrukcije, ali posebno zbog samog rada kanara i manevra rakete, ali ista ta rotacija se stabilizira, autopilot preko informacija od slobodnog žiroskopa zna da se raketa zarotirala i daje komande kanarima tipa vraćaj sve nazad u X projekciju. Da raketa od tog valjanja ne bi repom šamarala, jer krila odnosno stabilizatori bi taj moment valjanja ''kočili'' svojom površinom, cijeli sklop stabilizatora je na ležajim u odnosu na tijelo rakete.

Znači raketa ne rotira, ali se zarotira i vraća nazad. Zato se sistem zove uslovno nepomičan.

offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 6004

Komandna stanica 9S37MK Ranžir M1

Komandna stanica se koristi za upravljanje:
- do 4 raketna oruđa Tor M1/M2
- ili do 6 artiljerijsko-raketnih oruđa Tunguska
- ili do 6 lakih raketnih oruđa Strela-10M
- ili do 6 artiljerijsko-raketnih oruđa Pancir S1
- ili do 4 oruđa Tor M1/M2 i Tunguska i 4 oruđa Strela-10M

Komandna stanica takođe omogućuje prenos slike o stanju u VaP-u na elektronske portabl-prenosne planšete (PEP) - do 3 komada, omogućavajući time kombinovano centralizovano upravljanje potčinjenim sredstvima sa njihovim nezavisnim radom i dejstvima.

Slika 1: Radno mesto br. 1, Komandne stanice Ranzhir M1



Slika 2: Radna mesta br. 2 i 3., Komandne stanice Ranzhir M1

offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 6004

Shematski prikaz sastava i funkcija Komandne stanice Ranžir:



Dijagram radne interakcije Komandne stanice Ranžir:



Količina praćenih vazdušnih ciljeva (koristeći podatke od KS višeg nivoa, radara i borbenih oruđa: do 80
Brzina razmene podataka sa borbenim oruđima: 1 sekunda
Brzina slanja podataka u Komandnu stanicu višeg nivoa: 5 sekundi

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5537



Nije Tor već Kinžal, ali sistemi koriste rakete iste ili blago različite. Ovdje je kadar fino uhvatio otklonjeni kanar u punom kutu i maksimalnu silu koja “lomi” raketu oko težišta i šalje je, nije tehnički ali ajd, u lijevo. Još jedan se detalj uočava, stabilizator je i dalje u sklopljenom stanju.



Ovdje su krila otvorena, ali imamo u kadru i ovo što bode u oči, ovi šiljci kojih nešto nema na drugim raketama. Mene je zanimalo šta su pa da podjelim.
Znamo da raketa u kontejneru bude sa sklopljenim krilima, fizički se preklope oko tijela rakete i položaj se ufiksira sponom koja ide preko otvora mlaznice. Naime krila ostaju u sklopljenom stanju sve do startanja raketnog motora čiji mlaz kida sponu i proces otvaranja kreće. Ali nema rotacije rakete oko uzdužne osi da pomogne tom otvaranju kao kod nekih drugih raketa.



Sva četiri krila se istovremeno otvaraju što je pozitivno u smislu eliminacije nepoželjnih momenata, a krenulo je propaljivanjem spone mlazom. Krilo se sastoji od pokretnog i fiksnog dijela, to su pozicije 1 i 2. Fiksni dio je pak vezan za konusni komad 3 koji je spojen na lager 4. Šulavo zvuči pokretno-fiksno kad je zapravo sve kao sklop pokretno i pomoću lagera se sve rotira. Ali dobro, terminologija nije toliko bitna, bitan je princip.
Svako krilo ima svoju oprugu, to je pozicija 5, dok je krilo sklopljeno opruga je nategnuta, i putem spona 6 sila natega se prenosi na krila. Spone su pak vezane drugim krajem na prsten poziciju 7 koji je nezavisan od sklopa stabilizatora, a da bi se osigurala sloboda rotiranja sklopa i prsten je rotirajući. Na skici su pokazali situaciju dva otvorena krila, jedno sklopljeno i jedno poluotvoreno da pokažu položaj opruga.
I za kraj oni šiljci, u njima se nalaze torzione osovine napete svojim oprugama koje čekaju da im rotacija pokretnog dijela krila, slikovito rečeno, otvori put u ključanicu i da ulete unutra i zaključaju dva dijela krila u jednu zajedničku cjelinu.

offline
  • Pridružio: 22 Nov 2014
  • Poruke: 567
  • Gde živiš: na koridoru

Ako neko moze da objasni i pojasni pojam ,sistem vodjenja "gorka" ?

offline
  • Doca  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 24 Mar 2016
  • Poruke: 791
  • Gde živiš: Pomoravlje

Ima na temi o Osi.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 955 korisnika na forumu :: 20 registrovanih, 2 sakrivenih i 933 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Andrija 1993, benne, bgs, comi, IAR80, jovo caruga, Lazokobra, Macalone, Mercury, MILO-VAN, Milometer, Mzee, N.e.m.a.nj.a., Ognjen D., PrincipL, RD84, saputnik plavetnila, shadower78, sixpac, Tila Painen