S-125M1T "NEVA"

• 2Ovo se svidja korisnicima: MB120mm, pedja63
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Inace, to je samo na vatrenom polozaju kada moze imati 4 rakete.
Prilikom marsa ne. Samo 2 rakete i to na unutrasnjim sinama-usmeracima.
Inace, radar SNR-125 je na sasiji MAZ-a, nekadasnjeg nosaca raketa Elbrus-Scud. Nije moglo na tenk T-55 zbog nestabilnosti i vibracija.

Kubanci su "nabudzili" i radar na T-55....
Evo slike njihovog mobilnog lansera Neva....

• 2Ovo se svidja korisnicima: Lucije Kvint, ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Lucije Kvint
Na istom smo tragu samo što ja sve to uprostim, ali ako imaš volje i znanja u programiranju možemo probati napraviti program. Ja ću pripomoći koliko znam i koliko mi prilike dopuštaju. Ali prvo da smo na ti, a ne na vi...ok.

Treba program raditi onako kako u stvarnosti algoritam TT ili 3T metode funkcionira, a to je prvenstveno kako si rekao iz postulata da su uglovi mjesta zajednički za cilj i za raketu, a time i uglove brzine vektora. Dalje iz postulata odnosno potrebe da se zna brzina rakete u funkciji vremena, o tome malo kasnije.

Uglova brzina vektora se određuje prema onome što radar ili informacija (ili pretpostavka) daju, a to je brzina cilja, visina cilja i elevacija. Sve ću na elevaciju jer je isto i za azimut, i možda u ovom početku samo o uglovim brzinama, a uglova ubrzanja možda kasnije ili nekom drugom prilikom.

Znači uglova brzina vektora cilja (i rakete) je po matematici brzina cilja/visina cilja*sin2 kuta elevacije (sinus kvadrat, ne dva kuta elevacije). Nemam vremena raditi skice pa ću opisno na primjeru, a siguran sam da ćemo se skroz razumjeti.

Uzmemo cilj da leti jednoličnom brzinom 300m/s, na konstantnoj visini 5000m i da je nulta točka gledana sa radara pod 30 stupnjeva elevacije. Uglova brzina vektora je 0,015. Prostornu daljinu ne znamo, znamo je izračunati da je u nultoj točki to 10000 metara, ali je zapravo ne znamo. Zato nam služi uglova brzina, iz točke 1 putanje aviona (300 metara na vstreč pređenog puta ako ćemo integrirati po sekundi) se postavi okomica na prostornu daljinu nulte točke i omjer tog pravca i prostorne daljine je vrijednost uglove brzine vektora, 150/10000=0,015.

Istim principom je za sve točke, elevacija raste, prostorna daljina koju ne znamo pada, uglova brzina vektora raste.
U isto vrijeme i raketa (drugi stupanj) ide prema cilju, njoj je uglova brzina ista kao cilju i za prvu sekundu to je onih 0,015. Od ranije se zna postulat da je pravac koji spaja točke putanje rakete srednja brzina množena sa vremenom. To je jedna stranica trokuta, druga je uglova brzina. Ako već radiš program onda izmodeliraj i brzinu rakete jer nisu to jednolika gibanja već ubrzana.

Integracija brzine se dobije iz potiska marševskog motora, sile aerodinamičkog otpora i sile gravitacije.
dv/dt = T*cos alfa - X - G*sin epsilon
Alfa je napadni kut, nama neka bude 0, epsilon kut osi rakete kroz centar mase, odnosno epsilon koji je će se kroz vrijeme integrirati.
Goriva je 150 kila, implus je 2400, aktivno vrijeme rada motora 20 sekundi...T=18000 N
Cx neka bude konst 0,3 iako nije, početna brzina 600 m/s, površina 0,12 m2, gustoća zraka 0,785 kasnije ako je želiš možeš je mjenjati sa visinom...X=5090 N (Cx*S*ro*v*v/2)
Početna masa je 420 kg, dalje svake sekunde je lakša za 7,5 kila...G*sin30=2060 N

Znači ukupno je početnih 10850 N što je akceleracija 26 m/*s2 odnosno prirast brzina od 26m/s. Prvi pravac koji spaja točku 0 i točku 1 putanje rakete je (626+600)/2=613 metara, a od prije imamo 0,015 uglovu brzinu što znači 9,2 m kao dovoljno precizna dužina stranice trokuta.
Ako sam nešto zblajzo ispravljajte me, u programiranje se ne razumijem, ali mislim da iz ovih geometrijskih omjera plus obavezna integracija bi se moglo nešto napraviti.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Skicirao sam za vikend kod za računanje punog preticanja i za gonjenje cilja raketom (samonavodjenje), za slučaj parametra 0, tj. za prelet cilja preko položaja. Ali sve to za konstantnu brzinu rakete.

Danas sam krenuo da uvodim dinamiku, očitao sam ubrzanja sa grafika brzina-vreme koga ste postovali (ok, idemo na ti, i inače je na forumu bonton da se ne persira): 200m/s2 prve 3 sekunde leta, pa onda od 3 do 20.5 sekundi ubrzanje je grubo 20 m/s2, a od 20.5 s ubrzanje je negativno, -30m/s2... Prvih 3 sekunde sam pripisao startnom motoru, 17.5 sec radu marševskog motora a ovo nadalje - zemljinoj teži i otporu vazduha (nije logično da rezultanta bude tako velika, ali tako sam očitao). I meni je izgledalo nelogično da ubrzanje ne zavisi od tekuće elevacije rakete, pogotovu za ovo drugo i treće ubrzanje koje je uporedivo sa g. Ali je i to bolje nego konstantna brzina.

Pročitaću pažljivo još jednom tvoj post večeras, pa ću da odgovorim. Dinamika rakete je upravo ono što mi treba... Idemo korak po korak, da izmodeliramo brzinu i putanju rakete u funkciji vremena, sa elevacijom kao parametrom (kod putanja koje nisu prave linije, bojim se da će parametar biti cela istorija promene elevacije od lansiranja to date tačke). Slobodnog vremena imam samo po malo, pa koliko stignemo.

• 2Ovo se svidja korisnicima: MB120mm, ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik ::...Integracija brzine se dobije iz potiska marševskog motora, sile aerodinamičkog otpora i sile gravitacije.
dv/dt = T*cos alfa - X - G*sin epsilon
Alfa je napadni kut, nama neka bude 0, epsilon kut osi rakete kroz centar mase, odnosno epsilon koji je će se kroz vrijeme integrirati.
Goriva je 150 kila, implus je 2400, aktivno vrijeme rada motora 20 sekundi...T=18000 N
Cx neka bude konst 0,3 iako nije, početna brzina 600 m/s, površina 0,12 m2, gustoća zraka 0,785 kasnije ako je želiš možeš je mjenjati sa visinom...X=5090 N (Cx*S*ro*v*v/2)
Početna masa je 420 kg, dalje svake sekunde je lakša za 7,5 kila...G*sin30=2060 N

Znači ukupno je početnih 10850 N što je akceleracija 26 m/*s2 odnosno prirast brzina od 26m/s. Prvi pravac koji spaja točku 0 i točku 1 putanje rakete je (626+600)/2=613 metara, a od prije imamo 0,015 uglovu brzinu što znači 9,2 m kao dovoljno precizna dužina stranice trokuta.
Ako sam nešto zblajzo ispravljajte me, u programiranje se ne razumijem, ali mislim da iz ovih geometrijskih omjera plus obavezna integracija bi se moglo nešto napraviti.

Da podjemo sa razjašnjenjima odavde:
- impuls je 2400 kgm/s po kilu goriva
- uzimamo da gorivo svo vreme sagoreva tako da je impuls konstantan, tj. tokom 20 sekundi raketni motor razvija konstantnu silu 18000 N, duž ose rakete
- zašto polazimo od početne brzine od 600 m/3? Jel to od 3s rada startnog motora sa ubrzanjem 200m/s2? Zanemarujemo propadanje rakete usled sile teže tokom tih 3 s, kao i silu otpora vazduha? Dok radi startni motor raketom se ne upravja?
- da bi raketa išla po pravoj liniji, deo sile potiska motora mora da se usmeri u vertikalnu ravan, da se kompenzuje sila zemljine teže. Predpostavljam da se to radi nekakvim upravljačkim površinama?
- da li je konstantno T sin alfa = G cos epsilon? Alfa je ugao koji usmerava deo sile koju razvija motor na kompenzaciju sile teže?
Ako sam dobro razumeo postavku, možemo dalje, kad stignemo.

• 1Ovo se svidja korisniku: Lucije Kvint
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Impuls kompozita 301K je 240 kg*s/kg (kilogram sekunda potiska po kilogramu goriva).
Koliko je meni poznato raketa nije upravljiva u fazi rada startnog motora i ovaj ples koji pokušavamo nacrtati gdje će raketa loviti neku putanju je samo u fazi leta drugog stupnja. Zato sam i krenuo od 600 m/s i neke elevacije koju sam definirao da će biti 30 stupnjeva. Isto tako 20 sekundi sam zaokružio da bude okrugli broj, precizno bi bilo 18 sekundi aktivnog vremena plus 3 sekunde startnog režima, ukupno 21 sekunda aktive.

Kut alfa je napadni kut rakete, ugal ataki, ostvaruje se prednjim kanarima. Kada je nula, cos 0=1, cijeli iznos sile potiska je u vektoru brzine. Kada raketa digne nos i izloži trbuh, vektor potiska ima otklon od vektora brzine, raketa kao da proklizava. Vrijednost T se umanjuje, u isto vrijeme kako su kanari zakrenuti povećava se koeficijent aerodinamičkog otpora i napadna površina i time X raste. Istina uzgonska sila se povećava, ali generalno raketa koči. Nemoj se sa time previše okupirati, mislim da to nećeš moći modelirati. Ja ti preporučujem da makar u ovom prvom pokušaju ideš sa čistim pređenim putem, let bez preopterećenja i čista kinematika koja uzima u obzir samo potisak, aero kočenje i gravitaciju.

Čisto da pokažem da nije jednostavno ubocati dva računa da budu ista, a pri tome uopće nisam dinamički opterećivao raketu već sam jednom računao toljaga metodom gdje je kut stalan što ne odgovara istini, gdje je koeficijent otpora stalan što isto nije točno i gdje nema integracije gustoće zraka po visini. A drugi je rezultat provlačenjem kroz program koji radi puno preciznije sa kratkim intervalima integracije gdje u svakom koraku kutni položaj rakete ima novu vrijednost.

Ovo je skidanje rakete sa rampe, u 0,25 sekundi nabere 45m/s potrebne brzine da ne zaore livadu, rampa bi trebala biti nekih 6 metara dužine, i tu se sprži 22 kile goriva.



Sad kad je sišla startni motor u naredne 3 sekunde ostvari nabor brzine do 611 m/s. Stalno se vodi da leti pod 30 stupnjeva (što nije točno). Ukupno pređe puta u iznosu kose daljine 1052 metra.



Dalje se odvaja konstrukcija bustera, raketa mase 420kg nastavlja svoj put gdje sljedećih 18 sekundi puše marševski motor. Opet kao da stalno zadržava elevaciju 30 stupnjeva, i tako račun kaže da će dostići max brzinu 952 m/s i total kosu daljinu uključujući ostvareno u buster fazi od 15800 metara.



A ovo je preciznije sa integracijom koeficijenata i kuteva epsilon.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Hvala na iscrpnom odgovoru. Večeras ću da probam da reprodukujem rezultate koje si postovao, za vreme dok radi marševski motor.
- da proverim da li sam dobro razumeo, jel ovo tačno: T sin alfa = G cos epsilon
- šta ćemo kada se marševski motor ugasi? Ja sam sa ruskih grafika koje si postovao konstatovao da je nadalje ubrzanje negativno: pošto se raketa kreće i dalje po istoj ravnoj putanji, odnekud se mora namaći sila koja će se suprotstaviti sili teže. Iz mog laičkog ugla, rekao bih da se preko upravljačkih površina i dalje generiše sila koja kompenzije silu teže, na račun umanjenja kinetičke energije rakete, tj. smanjenjem brzine, odnosno negativnim ubrzanjem.
- računica će se zakomplikovati kada se isključi motor: računaćemo kumulativno rad protiv sile teže i sile otpora vazduha i oduzimaćemo ga od tekuće kinetičke energije, odakle ćemo dobijati trenutne brzine, to mi prvo pada na pamet.

• 1Ovo se svidja korisniku: Lucije Kvint
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

T sin alfa nije G cos epsilon.
Da bude jednostavni slučaj, vertikalni start rakete. Potisak tiska raketu gore, težina rakete vuče dole. Raketa je u strogoj vertikali znači alfa je nula, a time je epsilon 90.
cos 0=1 ; sin 90=1
Sva vrijednost potiska je iskorištena za vertikalno dizanje, puna vrijednost težine rakete kontrira potisku.

Kad marševski svoje otpuše u diferencijalnoj jednadžbi više nema prinosa od potiska, imamo čisti let po inerciji i same gubitke energije od otpora i gravitacije. Svako mrdanje kanarima prosto ubije raketu. To se obično pokazuje sa dijagramima raspoloživog preopterećenja.
Ona će i dalje letiti, ali teško da će išta uloviti. Tu se vraćamo na početak kada sam skeptički komentirao ukrajince i njihovih 45 km pa da je ne znam kakva kinematička putanja i nabrijani motor.

Za kraj po toljagi računu, dvije trotočke po ciljevima brzina 300m/s i 600m/s. U drugom slučaju je to već ozbiljno preopterećenje za raketu ove konstrukcije, sigurno bi imala skromnije iznose brzina time i intervalske puteve i pitanje da li bi uhvatila ovakav brzi cilj.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukoviniče jel ste sigurni da ova raketa ikada pređe maksimalnu brzinu od 720 neka bude 750 m/s ?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Stopostotno siguran. Tablica sa prethodne stranice sa stvarnih gađanja daje podatke o brzinama u točkama vstreč. Uglavno blage trajektorije bez puno kidanja i uglavnom vstreč je bila pri samom kraju aktivne faze.

Vrijednosti 720-750 m/s su vam vjerovatno ostale memorirane iz literature o raketi V-600P. To su one sa balistitom u marševskom motoru i kod njih je to bio neki gornji limit. Njihova gađanja u tablici

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da da šaške ...