S-25 Berkut / SA-1 Guild; S-50; S-100; V-400 Dalj

• 2Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ekrani u radu:

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, Drug pukovnik, Kubovac, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

evo prva situacija, samo elevacija, antena se postepeno diže sa brzinom vrtnje od 50 okretaja u minuti , kako ih je 6 to je 300 sektora od 60 stupnjeva u minuti odnosno 5 punih sektora u sekundi , to je ona vertikalna crta koja putuje na ekranu sa lijeve na desnu stranu, bilo bi logičnije da se diže 5 puta u sekundi , ali mi ne znamo iz kog je perioda taj snimak .




Ako magnetron u staroj varijanti puca 2500 puta u sekundi onda dok ta vertikalna crta prođe sa lijeve na desnu stranu on pošalje 500 impulsa što znači da tih 60 stupnjeva dijeli na 500 šnita po visini. Na svakoj od tih šnita će pokazati sa mrljom ako nešto vidi. visina te mrlje u odnosu na horizontalnu liniju dna ekrana je udaljenost aviona .. kažem to vrijedi samo za ovaj stari film koji je dao gargantua.

Da sad ne docrtavam lijevo i desno 20 stupnjeva od osnovnog pravca radar još vidi ali je signal slab eho je samo 50 % od onog na centru

• 3Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Jedna od modifikacija, nije ni bitno koja, sve je to rekao bih isto uz sitne izmjene. Princip bi trebao biti isti.
Snop po vertikali (mjesto ugla) u ravnini X-Z, po snazi puni signal, p/po=1



Isti taj snop ima “bacanje” u širinu, u ovom primjeru +/-27 stupnjeva pri čemu snaga reflektiranog signala opada za pola u toj krajnjoj ravnini.
Antena azimuta ima puni signal u širini jednog stupnja (ili dva kako negdje navode), a isto tako ima bacanje u širinu +/-30 stupnjeva (obzor prostranstva) pri čemu ne navode slabljenje signala. Grbavo sam se izrazio (kut prema horizontu), kut antene prema zemlji je u ovom slučaju 35 stupnjeva (nulti položaj) i tu je signal puni.



Znači prostorna piramida (1 stupanj) gdje je puni signal, sve ostalo slabiji signal, ali se vidi.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Antena za elevaciju je u prednosti ona ne gleda iza leđa niti zija po nebu bez veze i ona sve što treba vidjeti u zoni odgovornosti puka dobro vidi , i bliske i daleke ciljeve , osim onih koji su iznad ili iza leđa.

Dotle antena Azimuta ima problema, zbog te elevacije odnosno nagiba ose od 45 stupnjeva ona ne vidi daleke niske ciljeve, ne vidi ih nikako , ali zato na nekim dometima vidi sve jasno što leti visoko oko 10 kilometara.

Kod prvih varijanti ekrana slike sa antena su bile razdvojene , a kod kasnijih varijanti slike ciljeva su bili križići s tim što bi jedna antena ostavljala vertikalne crtice , a druga horizontalne na istom ekranu

• 3Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Blizu raspetljavanja...i sad imaju smisla ove zone po visinama, zone gdje se dvije lepeze šamaraju.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::budem nacrtao samo dok ispraznim bokal gemišta.

hahahaha! Ovo mi je verovatno hit na dosadašnjoj diskusiji o ovim antenama i snopovima i impulsima i "čudima"....

Samo napred, ja sve čitam, po potrebi ću se ponešto ubaciti, ali vi ovo sada lepo isčitavate pa da vas ne ometam nekim "bočnm" pravcima u razmišljanjima...

Ipak, ono što je sada definitivno je da, s obzirom na pozicije raketnih pukova u zonama odbrane oko Moskve u tom krugu od 360 stepeni i zonu odgovornosti svakog raketnog puka i s obzirom na širine snopova po azimutu i elevaciji (iako se i dalje diskutuje o preciznim podacima) 20-kanalnost po cilju nije samo teoretska nego i apsolutno praktična i to pitanje smo "skinuli s dnevnog reda" !

• 3Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ma višekanalnost sa ovim spoznajama uopće nije problem mogli su poslati 5 raketa na isti cilj , kad se jednom zaključa raketa na određeni cilj mogli su rafalno slati rakete za prvom raketom , taj detalj uopće nije sporan, Jako su lijepo i jednostavno riješili pokazivanje ciljeva i formiranje signala za upravljanje raketama , tu sam doma i budem nešto tome još pisao , samo da dođem k sebi od ovog gemišta i poljaka koji me ubi sa jednim stupnjem.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Napisano: 21 Jun 2018 8:35

Sada kada je jasno evo kako izgleda teatar gađanja onih 20 padobranskih meta. Znači bile su na visinama između 5 i 6,5 km, na daljinama od 15,5 do 24 kilometra i sa rasipom po kutu azimuta +/-17deg. U svakom slučaju mete su upadale u sektor.
Da je bilo moguće vjerovatno bi mete digli malo gore, na oko 10 km, pa bi rezultati bili bolji, ali bi tako i neki tupoljev mogao dobiti po repu.



Dopuna: 21 Jun 2018 11:47

Dodatak o kanalima po cilju, naravno da su radili testiranja da vide postotke vjerovatnosti odnosno pouzdanosti sistema. A radili su ih zaista pedantno i dugotrajno.
Rezultat i zaključak je slijedeći:
-vjerovatnost istovremenog rada svih 20 kanala 25,5%
-vjerovatnost rada ne manje od 19 kanala 61%
-vjerovatnost rada ne manje od 18 kanala 85,8%
-vjerovatnost rada ne manje od 17 kanala 96%
-vjerovatnost rada ne manje od 16 kanala 99%

Određivanjem srednjih vrijednosti (po svakom zasebnom kanalu i prema ukupnom sistemu) u raznim vremenskim periodama su dobili da je srednja vrijednost ispravnih kanala 18,5...in šalah

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Drug pukovnik

Znači sistem je u praksi 18,5 kanalan po cilju? )))

A što li je toliko veliko odstupanje za 19 i 20 kanala? Gledano unazad vidi se nekakva matematika, ali postoje li neka praktična objašnjenja da su pružili? Očito nakon 15 ili 16 kanala dolazi do eksponencijalnog pada pouzdanosti sistema za svaki naredni kanal....Mislim, prostom logikom se nameću neki mogući odgovori, ali verujem da su ustanovili i sami....

Nije ovo nikakva "kritika sistema"....višekanalnost je neprevaziđena u to vreme...

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua, sevenino
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Meni su rezultati baš po statističkoj logici. Zamislimo košarkaški tim od 12 igrača i da će na utakmici svih 12 igrača postići koš, i nije neka vjerovatnost. Da će ih 11 postići koš vjerovatnost znatno raste, njih 10, e to je već gotovo sigurno, a za 9 je to zicer.