S-25 Berkut / SA-1 Guild; S-50; S-100; V-400 Dalj

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 09 Jul 2018 21:40

Točno, tako ide, ali dijagram nije od rakete sa crteža već od rakete koju želim dimenzionirati i nacrtati, ali nisam siguran da je xT=0 odnosno 0,37*CAX krila, ishodište za određivanje položaja i kanara i stabilizatora na busteru.
Iako omjeri 2,55 i 3,81 vuku na to.

Dopuna: 09 Jul 2018 21:45

Na Nevinom primjeru crteža su puno bolje pokazali te promjene položaja težišta.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Pukovnik..Sve te rakete su jako kritične kod malih brzina, kod skidanja sa rampe , a kod tih malih brzina se sva ta krila i tijelo rakete ponašaju kao ravne ploče i balvan , neke finese i pomaci centra uzgona krila se osjete tek kod brzina većih od 200m/s. Do tih brzine možeš računati da ti je centar uzgona rakete u centru težišta siluete rakete.

Kad je Neva u pitanju nemoj zaboraviti otvoriti krila na busteru , jer ona napušta lanser sa otvorenim krilima.

Tu na Nevi možeš dobiti kolika je ta rezerva stabiliteta odnosno koliko je dug krak poluge između težišta rakete i centra uzgona , nisu ni druge rakete bitno odstupile od toga , čak i one sa kanarima iz tog perioda razvoja su dinamički i statički stabilne dok rade ili ne rade kanari, mnogo godina kasnije je došlo do razvoja autopilota i sustava upravljanja koji vode raketu u labilnoj ravnoteži ili čak prirodno nestabilnu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kod Neve centar aero siluete drito u točku masenog težišta ! Samo tri milimetra razlike (3961/3958mm).

Za Dvinu nemam ili još nisam pronašao položaj masenog težišta, a ovo na crtežu je centar siluete. Ovo što ste naveli kao rezerva stabiliteta predstavlja ''запас статичесой устойчивости'' i za raketu navode 30-36% ''CAX''. Ako se ne varam to znači da bi maseno težište trebalo biti tih nekih 500mm od centra siluete prema kraju?

• 3Ovo se svidja korisnicima: 187, Gargantua, cezar 35
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da bi raketa bila statički stabilna , znači prirodno stabilna kad su sva kormila zablokirana u neutralnom položaju onda gledano od vrha prvo mora biti težište mase , a onda težište siluete ( centar uzgona ) , razlika centra mase i centra uzgona je taj "zapas statičeskoj ustojćivosti".

Na skicama koje si dao , ovako na prvi pogled mi se čine ti centri težišta siluete previsoko preblizu su nosu rakete .

Negdje nešto griješimo ??? , u realnosti kod Dvine , taj veliki buster se ponaša kao da smo otvorili kišobran , on pomjera centar uzgona dosta natrag u odnosu na siluetu , isto tako sektor mlaznice stvra strahovit vrtlog i veliki otpor dna projektila , to isto povlaći centar uzgona u natrag i daje veću rezervu statičke stabilnosti u odnosu na ionu koju daje silueta i stvarno težište rakete.

Neva je aerodinamički bolje riješena od Dvine , taj "kišobran" je manje izražen , pa se na te trikove ne može računati, centar siluete morao biti pomaknut bar pol metra u desno u odnosu na težište mase

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da, da...moja omaška, težište mase se očekuje ispred težišta siluete.
Da li griješim negdje, možda...ove dvije siluete, ili da se baziram samo na Nevu jer tu imam sve podatke (a probat ću naći šta njoj kažu za statičku stabilnost jer ovako ispadne da je nula) su crtane u X projekciji, znači onako kako stvarno “padaju” sa lansera.
U + projekciji je nešto drugačije, sad se više ne sjećam točno da li je bilo malo lijevo ili malo desno, a prvo sam tako odredio, i onda kad je točka pala blizu težišta mase zarotirao sam raketu i točke se zaista pogodile u tri milimetra.
Po meni je ispravno gledati ovako u X projekciji.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Drug pukovnik, Gargantua, cezar 35
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da si našao gdi je kvaka ,, u X i + projekcijama . Ja sam zaboravio naglasiti da se kod tih jednostavnih analiza stabilnost površina krila gleda u + projekciji bez obzira što stvar leti u x poziciji.

Ako stvar gledaš u x poziciji onda u verižnom dijagramu površina siluete moraš površinu krila duplirati jer zaista i donja i gornja para krila djeluju u smjeru gore dolje.

Osim toga budi oprezan sa onim destabilizatorima bustera kod nekih serija ih ima , a kod nekih nema , Za prvi korak zaboravi na njih.

• 3Ovo se svidja korisnicima: raketaš, voja64, cezar 35
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 10 Jul 2018 20:37

Ups, to sam previdio.
Ovo što pokušavam nacrtati ima dio u + projekciji i buster u X projekciji, i potrajat će dok ja to našvrljam na bazi opisa i određenih brojeva.
Destabilizatore bustera (skraćenje putanje padanja konstrukcije) ću svakako ignorirati, nema ih i bolje da ih nema jer i ovako je previše umotano.

Određene razlike postoje kada se računa po X ili po +, ali za svrhu i pojednostavljenje dalje od ovoga se može baratati samo sa podacima + projekcije.



Dopuna: 12 Jul 2018 12:31

Dopunjeno sa dva tipa Berkut rakete, svo normaljno, školski. Jedina za sada je 5V55 S-300 raketa kod koje ovo što je do sada bilo kao normala odstupa što i nije tako čudno, a i spomenuto je da kasnije rakete sa naprednijim autopilotima lete čak i u formi statičke nestabilnosti što je kod nje slučaj (u startu), a od 10 sekunde se težišta preklapanju. Ali treba uzeti u obzir i da čisto geometrijsko težište siluete i stvarno težište uzgona ima odstupanja što raketaš spomenu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Malo mi je Neva još uvijek li-la , previše nestabilna , odnosno sa premalim zapasom stabiliteta za jednu brodsku raketu , naime ona je počela kao brodska , a uzavršila na kopnu, a brodari imaju malo više standarde od prašinara.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 12 Jul 2018 15:18

Drugi stupanj zasebno gledan je sa još gorom situacijom.

Dopuna: 12 Jul 2018 16:54

Prosto je nevjerovatno koliko ima detalja koje se moraju uobziriti i međusobno ukombinirati da jedna raketa leti. Ma nije ni čudo da su samo tehnički i tehnološki napredne države u stanju takve projekte provesti u djelo. Sasvim sam siguran da i jedna obična artiljerijska raketa, nevođena, balistička, većeg dometa, predstavlja prevelik zalogaj za više od 95% država svijeta.
A o ovakvim čudesima kao što su vođene da nepričamo. Samo ovaj jedan detalj, bocanje ravnoteže, a to je kikiriki uz sve ostalo je da izludiš od kombinacija. Nije ni čudo da koju god dokumentaciju da sam uzeo u ruke vidim masu jednu modifikacija dok se nije došlo do konačnog rješenja. Baš kod Neve su mudrovali sa gorivom bezbroj puta, sigurno ima i ova ravnoteža svog utjecaja. Spominju linearnu promjenu položaja težišta u funkciji vremena, kod 5V55 recimo nije tako. I sad kad moraš još i o tome voditi računa, a ne ko ja, 1000 kila goriva puta nešta kroz nešta i eto ga, leti. Ma leti moj...
Nekidan na nekoj temi, zaboravio sam gdje, pisalo se o raketama koje su kod lansiranja malo utekle, spomenuo se i Grom. Ništa to nije čudno šta tu svega ima.

I koliko tu stotina konstruktora mora biti uključeno, tako da mi se ne sviđa baš kada za neku raketu napišu da je nečija, u smislu glavnog konstruktora, to može biti samo raketa od biroa gdje je glavni konstruktor taj i taj.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Trebam pomoć...ne znam protumačiti položaj težišta koje daju kao omjere vezane sa CAX, vrtim i vrtim ali nikako da nađem odnose. Raketa je Nevina, položaj masenog težišta daju kao -0,084 u startu i -0,468 na kraju rada bustera.
Zapas stabilnosti iz dijagrama -0,144 po jednoj metodi, -0,014 po drugoj.
Os vrtnje ruli 35% CAX
Kako u milimetrime pretvoriti “x” i gdje mu dođe ishodište?