Poslao: 04 Mar 2012 01:13
|
offline
- Kibo

- Legendarni građanin
- Pridružio: 03 Okt 2007
- Poruke: 7495
- Gde živiš: gde i mnogi Srbi pre mene
|
E pa druze Kljift i ja bejah nekad vojnik, valjda vojnik vojnika ima pravo da pozdravi. Ko zna, mozda se i vidimo slucajno negde na ratistu, nikad se ne zna, nemoj tako
A blagajnu svi istresamo, hebi ga
Nego zivo me interesuje kada bi morala da manevrise sa sve tim MG 3 i municijom, pa onda komanda lezi gotovs i pali, ne znam, ne znam bre kako bi uspela da gadja iz ovog cuda. Pa ima da je protrese i da je izuje iz cizama i iz gacica Pri tome, lezi gotovs i nije toliko strasno kao kada bi morala da puca iz stojeceg ili klececeg stava sa ramena, onda bi je valjda stvarno istreslo iz gacica
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 04 Mar 2012 01:36
|
offline
- Pridružio: 29 Dec 2011
- Poruke: 843
|
^ za lezeci stav bar nema problema... ima AirBags! A sa ovim iz stojeceg stava pucati (ne senluciti !) - e tu burazeru se vidi ko je momcina!
|
|
|
|
Poslao: 04 Mar 2012 10:12
|
offline
- Pridružio: 13 Sep 2011
- Poruke: 1061
|
Kibo ::Ljudi nemojte bre vise da se palite na ovu Norvezanku sa MG 3. Pazi, jedna je stvar uzeti MG 3 i preneti ga preko ulice, a druga je stvar vuci ga sa sobom po najgorem blatu kada su ti i cizme teske jer ti se nahvata dva kila blata na njih. Па неки су га носили од Ла Манша до Кавказа. Да је лако, није, али да се може, може се.
|
|
|
|
|
|
Poslao: 31 Mar 2012 00:02
|
offline
- Pridružio: 29 Dec 2011
- Poruke: 843
|
^ niti ce u skorije vrjeme... "never touch a running system!"
|
|
|
|
|
Poslao: 02 Jul 2012 18:53
|
offline
- Pridružio: 03 Okt 2011
- Poruke: 3579
- Gde živiš: Tanhauser Gate
|
Puch ::Prilikom rada MG42 (i M53) cijev se pomiče napred - nazad samo kratak put. Sa leve strane je u sanduku sakrivena veoma jaka opruga, koja preko potiskača cijev sve vreme gura napred.
Povratna opruga zatvarača, mada velika, i nije baš jaka.
Kada se povuče ona velika ručica za zapinjanje, otpočetka se osječa veliki otpor, kada zatvarač preko valjčiča nazad vuče i cijev. Čak je ručica za zapinjanje napravljena da u toj fazi ostvarava efekt poluge, kako bi se olakšalo zapinjanje.
Prednji deo sanduka ima kosine koje valjčiče guraju prema sredini, pa se prilikom zapinjanja zatvarač odvoji od cevi a zapinjanje može se dovršiti uz mali otpor. Trenutak odvojenja je onaj bučni metalni udarac, kada ona jaka bočna opruga sa velikom silom gurne cijev napred.
Dakle, kao je več ustanovljeno, u prednjem delu oružja nalazi se gasna komora gde je masivni odbijač gasova. Zapravo je to gasni cilindar. Kada kroz njega proleti projektil, gasovi koji slede pune komoru snačno guraju nazad naročiti umetak, koji je zapravo gasni klip. Umetak gura nazad cijev i savladava onu jaku povratnu oprugu sa strane. Posle odvojenja zatvarača cijev se odmah vrača napred, dok zatvarač nastavlja put nazad sabijajuči pri tome onu veliku mekanu upletenu povratnu oprugu.
Radi se zapravo o izvanrednoj i promišljenoj mašini.
Ne mogu pouzdano reči zašto je ona nagrižena cijev stvarala probleme. Pomicanje i rad delova nije bio ometan. Najviše mi se čini, da je bio problem u teškom izvlačenju čaure, bez obzira na besprekorno očiščenu cijev i oružje u celini. Zastoji su bili toliko česti, da mislim nije bilo moguče ispucati 10 metaka za redom. Tada nisam imao dobro mišljenje o M53 i smatrao sam da se radi o neupotrebljivoj gvožduriji koja u borbi nema nikakvu vrednost.
Rezervnu cijev nama po naredjenju nije bilo dozvoljeno upotrebljavati, ali sam ju ubacio, jer je bila za čiščenje 100 puta jednostavnija od one nagrižene. Na veliko i divno iznenadjenje ustanovio sam, da su svi problemi izčezli bez traga, pa se moj 'brzi šarac' pokazao kao izvanredno i precizno oružje - apsolutno pouzdano. Vjerujem da bi neprijatelju napravio veliku glavobolju.
i kad ga sastavljaš (što se meni jednom desilo) pa se za....š i vratiš zatvarač u sanduk a da nisi vratio ručicu za zapinjanje zatvarač se zabravi i nema šanse da ga izvadiš. e onda ima jednostavan fol, zapravo imaju dva da se odbravi zatvarač. prvi je neka komplikacija sa nekakvim žicama i kačenjem i povlačenjem ztvarača odozada. druga je komad armature petice kroz cijev i opali čekićem po kraju da izbiješ zatvarač.
|
|
|
|
Poslao: 02 Jul 2012 20:03
|
offline
- lajavi krelac

- Legendarni građanin
- Pridružio: 13 Feb 2011
- Poruke: 2819
- Gde živiš: tamo daleko...
|
Hehehe, znaci nisam jedini koji se zajeb... ovaj, hocu reci zeznuo prilikom sastavljanja. Samo, ja sam problem rijesio tako sto sam na kraju aktivirao mozak i pitao samog sebe kako to samom mitraljezu ne treba rucica za pomijeranje zatvaraca dok puca... Fora je da se odvrne skrivac plamena i da se izvrsi pritisak na vodecu cahuru. To ce u prinicipu biti oponasanje rada orudja prilikom pucanja, odnosno odbravice se zatvarac. Priznajem, dobro sam se napatio dok sam dosao na ovu ideju...
|
|
|
|
Poslao: 02 Jul 2012 21:45
|
offline
- Džukac

- Građanin
- Pridružio: 12 Jun 2012
- Poruke: 34
- Gde živiš: Voždovac
|
Napisano: 02 Jul 2012 21:43
Sirius ::MG-42 7,9 mm nikada se nije zvao šarac, nego brzi šarac. Tako su ga odmah prozvali partizanski pukomitraljesci, inače najhrabriji i najelitniji borci. Taj koji je nosio šarac i brzi šarac, e taj je bio car. Inače, narodna leksika oružjima je davala različita imena, često i duhovita, tako da bi ovo moglo da bude posebna tema na ovom forumu: npr- češki automat-laki mitraljez zbrojovka zvali su zorka. Luger je odmah dobio ime parabela, brauning je obično nazivan broving ili belgijanac, čuveni šmajserov automat nazian je pikavac, ruski PPŠ dobio je ime dobošar, a puškomitraljez pogačar, kamioni GMC nazvani su džems, kamion dodž nazvani je mali džems, itd, itd. Kakav je osećaj? Pošto sam bio na kursu za kaplare morao sam i njime da pucam. Ni sa čim se ne može zameniti taj osećaj, ni s čim! Kao kada cepate šifonsko platno, ali vrlo brzo. Guta, ali guta municiju i na režimu tzv. neprekidne paljbe (kada se ispale spojena tri redenika od po 50 metaka) to sve potraje nepunu sekundu (setite se da je njegova teorijska brzina paljbe bila do 1050 metaka u sekundi!). E, njega zmo zvali ''kalimero'' jer je jedan ciga iz Ćuprije, kada ga je zadužio, rekao: ''Pa to je nepravda''. Za to je bio nezgodan - nositi ga na zanimanju bilo je prava robija, ali zato kada dobijete retku priliku da zapucate, e onda je to praznik! I nikada, ponavljam, nikada dosta pucnjave i municije za njega. Neka trese, neka odvaljuje rame, neka je težak, ali onda kada vrišti, e to se ne zaboravlja. Pucao bih danima da se može. Malo istorije: ako je šarac nastao kao rezultat iskustva rovovskog rata iz Prvog rata, brzi šarac (MG-42) je nastao kao rezultat vapaja nemačke pešadije na Istočnom frontu gde je jedini odgovor na talase ruske pešadije bio tako brz mitraljez i sanduci municije . Sve je bilo podredjeno nesmetanoj rafalnoj i neprekidnoj paljbi. Setite se samo kako se komplikovano menjala vrela cev na starom šarcu (zaokretanjem cevi)...E, na brzom šarcu (ondnosno njegovoj kopiji M-53) to se radilo pomoću vratanca sa strane - i azbestne rukavice, naravno. Toliko, za sada, i pozdrav uz dužno poštovanje svim nišandžijama na PM i njihovim pomoćnicima. U našoj pešadiji oni su bili posebna vrsta.
Čisto da ilustrujem ove reči jednim od boljih, ako ne i najboljih snimaka MG42 na internetu... naježim se svaki put kad gledam ovo... ljudi su genijalno snimili - iz SVIH uglova... Obratite pažnju na kameru postavljenu ispred MG42 koji u tom trenutku prekopava teren...Zamislite da ste vi na tom mestu....Brrr... Ludilo.
Dopuna: 02 Jul 2012 21:45
tek sad vidim da us onemogućili ugrađivanje na forume i sajtove, ali nema veze samo kliknite na link... I POJAČAJTE!!!
|
|
|
|