Balkanski ratovi, 100 godina od konacnog oslobodjenja od turske okupacije

4

Balkanski ratovi, 100 godina od konacnog oslobodjenja od turske okupacije

offline
  • pein 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 09 Jan 2012
  • Poruke: 35126

Napisano: 13 Dec 2015 19:42

Омркнеш, а не осванеш
http://vostok.rs/index.php?option=btg_novosti&catn.....mxqr8SZFu4

Dopuna: 15 Dec 2015 0:29

Још живи легенда о ђенералу Терзићу
http://vostok.rs/index.php?option=btg_novosti&catn.....m384sSZFu4



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 13 Sep 2010
  • Poruke: 186

Učešće Srpske vojske u oslobađanju Jedrena.
srbin.info/2016/01/06/srpska-nepoznata-isto.....ju-srbima/
I zahvalnost komšija.
"ГРОБЉЕ

У војним документима Друге српске армије која се борила код Једрена, наводи се да су „Бугари после повлачења Друге српске армије са Једрена, читаво српско гробље у околини овог града побугарили. На крстовима погинулих ратника није било ниједно српско презиме у шта су се увериле и породице погинулих српских војника које су, после Лондонског споразума организовано посетиле гробље у селу Кадикеј“.



offline
  • Pridružio: 06 Nov 2010
  • Poruke: 11644
  • Gde živiš: Vranje

opsena ::Učešće Srpske vojske u oslobađanju Jedrena.
http://srbin.info/2016/01/06/srpska-nepoznata-isto.....ju-srbima/
I zahvalnost komšija.
"ГРОБЉЕ

У војним документима Друге српске армије која се борила код Једрена, наводи се да су „Бугари после повлачења Друге српске армије са Једрена, читаво српско гробље у околини овог града побугарили. На крстовима погинулих ратника није било ниједно српско презиме у шта су се увериле и породице погинулих српских војника које су, после Лондонског споразума организовано посетиле гробље у селу Кадикеј“.


Још су се боље показали ти "савезници" на Говедарнику, у току битке на Брегалници. Па су, да се покажу, поново исто радили 1915 до 1918, па њихови синови 1941 до 1944.године. Па 1948. године, па 1999. године.

И опет ће, ако им се пружи прилика. Уосталом, зар вас не деру свако лето кад одете тамо на море?

Зло у наше крајеве стиже од бугара и бугараша. Тек толико, да се зна.

offline
  • Pridružio: 13 Sep 2010
  • Poruke: 186

Slažem se, te krajeve još nisam pohodio. Još jedan primer "rada naših prijatelja".
" Његовом величанству Господару МИЛАНУ ОБРЕНОВИЋУ, ЧЕТВРТОМ Господару Ми смо прави стари Срби и као Срби желимо да будемо с нашом браћом Србима. Комитет Бугарски хоће да нас силом побугари. Молимо Тебе Господару. Молимо и Руског цара Александра, гледајте да ми као прави Срби не останемо пред силом Бугари, но да будемо твоји па да се придружимо нашој браћи Србима, наша је стара граница српска граница, Бакрно Гувно, које ми зовемо Побијен Камик, не само ми но цели Санџак софијски је овејани Србин и сви су готови да ово исто кажу, а ако и који буду упитани само не смеду, јер чорбаџије и комитетлије, ако се дозна одмах батинају и хапсе. Ми сад патимо горе од њих него што смо патили од Турака. Код губернатора софијског, господина Алабина, неможемо да предамо тужбу никако, те овако њему да се пожалимо. Ту је комитет Бугарски. Ту су њихови жандари, па чим нас виде и сазнају шта хоћемо, одмах нас бију и терају у апс. Не дај да нас Господару овако муче Бугари и да нас силом Бугаре кад нисмо Бугари, МИ СМО СРБИ … и са Србима хоћемо да живимо и да умремо. 15. маја село Житен, Санџак Софијски, Покорни сеђани : Михо Божилов, Кмет, Вато Најданов, Веселин Тодоров, Минко Цветин, Ташко Црнин, Донко Кочин, Влчко Младенова, Сокол Лазаров, Гроздан Ленков, Тодор Ђошин, Тоше Бонин, Петар Стончин, Захарин Веселинов, Вучо Златков, Тото Златков, Танцо Младенов, Стојко Младенов, Васиљ Младенов, Ћора Игнатов, Богдан Цветин, Андон Цветин, Миленко Колин, Кола Вучов, Венко Митов, Пижо Бонин.Дипломатски архив савеза за иностране послове(Београд), Министарство унутрашњих дела, Политичко одељење,1878,фасцикла IV,документ 5, поверљиво број 355 Српска књижевна задруга “Србија” 1878 документа: Београд 1978, страна 335, 336"

offline
  • VJ 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 16 Apr 2014
  • Poruke: 18760

ŞÜKRÜ PAŞA ANITI VE BALKAN SAVAŞI MÜZESİ

http://mehmetbilgehanmerki.blogspot.rs/2015/06/suk.....uzesi.html

offline
  • Pridružio: 06 Feb 2010
  • Poruke: 2389

https://www.facebook.com/knjigagvozdenipuk/videos/553739564821899/

offline
  • Pridružio: 06 Nov 2011
  • Poruke: 607

Налетех на ову слику на нету... наши током Балканског рата спроводе заробљене шиптаре.

offline
  • boksi  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Jun 2008
  • Poruke: 7837

Sima zna ::Налетех на ову слику на нету... наши током Балканског рата спроводе заробљене шиптаре.



https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D0%BB%D0%BE%D.....0%BC%D0%B0

offline
  • Pridružio: 09 Sep 2015
  • Poruke: 1201

Napisano: 10 Mar 2018 21:47

Malo sumnjiva ta slika. Prvo pitanje je koja je lokacija. Tramvaj nije postojao u Staroj Srbiji, a bilo ga je jedino u Beogradu. Da li postoji neki izvor koji bi potvrdio da su zarobljene trupe sa Juga, slali na severnu granicu?

Drugo, ovi koje sprovode bas i ne izgledaju kao Siptari, ako se ogranicimo na Balkanske ratove, ovo bi pre mogli da budu redifske trupe koje su se predale. Previse su uniformisani za siptare, koji su nosili narodnu nosnju. Ili mogu da budu Bugari, ako je u pitanju 1913. Ne bih iskuljucio ni mogucnost da su ovo Austrijanci, a da je slika sa pocetka velikog rata. Onda bi se tramvaj mnogo lakse objasnio.

Trece, trupe koje ih sprovode. Ovo izgleda kao III poziv, sto je logicno, a ovako dugacak bajonet bi mogao da bude kokinka, sto bi se opet uklopilo.

Dopuna: 10 Mar 2018 21:52

Sad nadjoh sliku na netu, ali opet, sumnjiv mi je izvor. Navodno se radi o Albanskim trupama koje su provedene kroz Beograd. Da ne pominjem sajt, besmisleno je. No mislim da je ipak fotografija koja je namerno pogresno identifikovana.

offline
  • Pridružio: 02 Nov 2010
  • Poruke: 1286

Da li neko zna nešto detaljnije o nesvakidašnjem događaju koji se navodno zbio 28. februara 1913. kada je turska laka krstarica "Hamidije" napala kod Drača grčke trgovačke brodove koji su transportovali srpske trupe i kada je naša artiljerija, postavljena ad-hok na palubi broda uzvratila sa daljine od 4 milje (7.4km ako se radi o nautičkim) što je navelo turskog kapetana da obustavi napad i povuče se?

Izvor: https://books.google.ae/books?id=bDYRBQAAQBAJ&.....mp;f=false

Ono što ja znam je da je grčka mornarica prethodno blokirala otomansku u Dardanelima i da Turci nisu uspeli u pomorskim bitkama kod Dardanela i Lemnosa da celom flotom (koja se nije mogla pohvaliti brzinom) probiju blokadu pa su poslali Hamidiju kao najbrži brod da se probije i pravi haos u grčkim pomorskim komunikacijama (a i nadajući se da će Grci uputiti svoj najbrži brod, novu oklopnu krstaricu "Georgios Averov" da je pojuri i time oslabiti blokirajuću flotu koju bi onda Turci mogli poraziti jer je u prethodnim bitkama Averov maltene sam izvojevao pobedu). Problem je međutim za Hamidiju bio što im je kao najbliža turska luka za popunu zaliha goriva (uglja) i popravke bio Port Said u turskom Egiptu (koji je prikriveno već praktično bio britanski protektorat), što je možda uticalo na turskog kapetana Raufa Orbaja, (koji je iz rata izašao kao heroj i posle 1. sv. rata bio i predsednik vlade) da ne rizikuje oštećenja. Krstarica je ipak napravila silnu štetu u svojim krstarenjima tokom rata uništivši ili potopivši 8 grčkih trgovačkih brodova od kojih je jedan bio naoružana pomoćna krstarica.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1125 korisnika na forumu :: 11 registrovanih, 4 sakrivenih i 1110 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: alkatraz080, Belac91, bojcistv, Dorcolac, kolle.the.kid, Lazarus, Mi lao shu, RecA, Skywhaler, Tila Painen, vathra