Poslao: 12 Jul 2015 11:36
|
offline
- Pridružio: 14 Apr 2014
- Poruke: 1454
|
Rekao bih da je ovaj tekst odlican, bez preuvelicavanja i romantizma.
Tekst za link
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 12 Jul 2015 13:07
|
offline
- HP 35

- Super građanin
- Pridružio: 13 Maj 2012
- Poruke: 1001
- Gde živiš: Munze Konza
|
mikrimaus ::Rekao bih da je ovaj tekst odlican, bez preuvelicavanja i romantizma.
Tekst za link
Da , u pravu si , jedino mi nedostaje pominjanje i opis srpske teske konjice koja je po hronicarima bila najubojitiji deo srpske srednjevekovne vojske . Pomenimo samo njenu ulogu u bitkama kod Nikopolja i Angore (Ankare) .
|
|
|
|
Poslao: 12 Jul 2015 18:00
|
offline
- Bane san

- Legendarni građanin
- Pridružio: 19 Jul 2013
- Poruke: 3587
- Gde živiš: ZR
|
Леп текст, писан у 19. веку, лишен романтизма али и накнадно нађених података.
Јиречеку се ми, као и Бугари, не одужисмо!?
Романтизам је ипак заступљен наивном ондашњом илустрацијом (како је мали Ђокица замишљао... ), где се све облачили у некакве хусарске доламе.
Приређивач је, када је радио прелом морао или да транскрибује старословенску ћирилицу или да је одломке стави у оригиналу, ово мешање са латиницом је неписмено и нездраво за очи.
|
|
|
|
Poslao: 25 Okt 2015 20:31
|
offline
- Pridružio: 09 Jan 2012
- Poruke: 35957
|
- 12Ovo se svidja korisnicima: SVEVID, fonspeakerfon, aleksandraaca97, MidnighT_AlieN, Cvijo_ue, Skywhaler, pedja63, bato, amaterSRB, Bane san, FOX, proka89
Registruj se da bi pohvalio/la poruku!
Печат цара Лазара изронио из Рудника
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
|
|
|
|
|
Poslao: 31 Mar 2017 17:41
|
online
- Pridružio: 16 Apr 2014
- Poruke: 18986
|
МЕЂУНАРОДНИ ФЕСТИВАЛ ВИТЕШКЕ КУЛТУРЕ
ВРБИЦА/ЦВЕТИ, 08. и 09. АПРИЛ 2017. ГОДИНЕ
БЕОГРАДСКА ТВРЂАВА (Горњи град)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
|
|
|
|
Poslao: 11 Maj 2017 09:04
|
offline
- Pridružio: 05 Okt 2009
- Poruke: 3166
- Gde živiš: Kraljevo
|
Profesor Milos Radovanovic govori o Srbiji pre Nemanjica i moram reci meni licno je bas prijalo da pogledam ovo. Dosta realno glediste i odlicna analiza perioda do 12. veka, malo ga voditelj isece ali dobro.
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Maj 2017 23:14
|
offline
- Vazduhoplovac
- Elitni građanin
- Pridružio: 30 Apr 2008
- Poruke: 1646
|
Stećci jesu dobar izvor predstava različitih delova opreme srednjovekovnih vojnika. Međutim nisu jedini izvor, niti je tip štita koji si postavio jedini tip koji je korišćen u Bosni, Srbiji pa i širem području Balkana. Postoji mnogo predstava raznovrsnih štitova na freskama i knjižnim minijaturama, skulpturama i novcu, a dosta informacija imamo iz dokumenata poput testamenata, trgovačkih ugovora i slično.
Tip štita koji si postavio ne javlja se pre početka 15. veka. Pogrešno se pripisuje Mađarima i Albancima, a najčešće se dovodi u vezu sa husarima, koji će ga koristiti u kasnijim vekovima. Po svoj prilici razvio se iz konjaničke tarče.
U srednjovekovnoj Srbiji korišćeni su različiti tipovi štitova: okrugli štitovi različitih veličina poput bukulira ili rotele, štitovi od trske azijskog porekla, zatim manji ili veći trougaoni štitovi, ovalni štitovi, tarče, velike i male paveze itd.
Normanski štit je vrlo stereotipan i pogrešan naziv za jedan tip bademastog štita koji je bio vrlo raširen po čitavoj Evropi od 10 do kraja 13. veka, a na prostoru Mediterana korišten je sve do početka 15. veka.
Štitovi na freskama iz raznih naših srednjovekovnih manastira, i nekih manastira u okruženju:
  
 
Orlandov stub u Dubrovniku:
Još samo da dodam, nije tačno da se na stećcima ne pojavljuju drugi tipovi štitova sem primera koji si naveo. Stećci obiluju vrlo raznovrsnim tipovima štitova:
Tema je opširna, ukoliko vas interesuje pisaću još, čim nađem slobodnog vremena. Svakome ko je zainteresovan za temu srednjovekovnog naoružanja i opreme na prostoru zemalja bivše Jugoslavije već sam preporučio dve knjige:
1. Gavro A. Skrivanic - Oruzje u Srednjovekovnoj Srbiji, Bosni i Dubrovniku
2. Đurđica Petrović - Dubrovačko oružje u 14. veku
Pritom naročito skrećem pažnju na Đurđicinu knjigu koja je prepuna podataka i do danas nije prevaziđena.
|
|
|
|
|