AESA radar - najnovija tehnologija avionskih radara

• 1Ovo se svidja korisniku: zoran MKD
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 16 Jun 2014 16:28

Принцип устройства активной фазированной антенной решетки

Citat:Первый в России бортовой радар с АФАР создан специалистами КРЭТ

http://kret.com/ru/news/3345/

Dopuna: 25 Sep 2014 17:31

Northrop Grumman Scalable Agile Beam Radar Completes Design Reviews, Prepares for Delivery

Citat:BALTIMORE – Sept. 24, 2014 – Demonstrating the maturity of its active electronically scanned array (AESA) radar technologies, Northrop Grumman Corporation (NYSE:NOC) has successfully concluded all engineering and manufacturing development (EMD) design reviews for the AN/APG-83 Scalable Agile Beam Radar (SABR) in just 12 months.

Northrop Grumman's AN/APG-83 SABR is a direct replacement for legacy F-16 radars and includes fifth-generation radar capabilities, the largest synthetic aperture radar map available for the F-16 and robust electronic protection. SABR was competitively selected by Lockheed Martin for the U.S. and Taiwan Air Force F-16 upgrade programs. Northrop Grumman's unique design allows for ease of retrofit, without aircraft structural modifications or changes to the existing power and cooling provisions in the F-16.

The software critical design review, the final review in the series, validated the radar's common software block for the U.S. and Taiwanese Air Forces, as well as radar modes exclusive to Taiwan. The completion of this review marks the acceptance of the company's software design in support of the Taiwanese Air Force F-16 AESA upgrade program. Northrop Grumman has successfully completed all required system, hardware and software design reviews, which will enable a revolutionary air-to-air and air-to-ground radar capability that is directly transferable to the worldwide F-16 fleet.

"Northrop Grumman is on track to deliver the first EMD radar hardware and software by year's end, which will be identical to the production radars," said Jeff Leavitt, vice president, Combat Avionics Systems business unit, Northrop Grumman. "Achieving this milestone on cost, on time and at performance is indicative of the SABR AESA maturity. In addition, it is a reflection of the long-standing working relationship we have with Lockheed Martin and demonstrates our strong commitment to meet and exceed customer requirements."

Other AESA fire control radars developed by the company are currently flying on the F-16 Block 60, F-22 and F-35 Lightning II aircraft.

Northrop Grumman is a leading global security company providing innovative systems, products and solutions in unmanned systems, cyber, C4ISR, and logistics and modernization to government and commercial customers worldwide. Please visit www.northropgrumman.com for more information.

http://www.globenewswire.com/newsarchive/noc/press.....d=10099914

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Thales awarded with a study contract for the next generation of active array radars

https://www.thalesgroup.com/en/worldwide/defence/p.....ray-radars

• 2Ovo se svidja korisnicima: MB120mm, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Rusi investiraju 680 miliona rubalja u razvoj novih radara sa aktivnom faznom resetkom, baziranim na principima radiofotonike:
http://itar-tass.com/armiya-i-opk/1564499

Najavljuju svasta nesto - smanjenje mase 1,5-3 puta, povecanje dometa, pasivan rad, radarsku sliku 360 stepeni...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Znači nešto slično kao radarski teleskopi za istraživanje svemira.

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, BSD
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

Intervju sa generalnim direktorom ruskog NIIP Tihomirov, Jurijem Belim, od pre 2 godine:
https://www.mycity.rs/must-login.png

Pominje i radar BARS-130 za JAK-130, baziran na faznoj resetki, nadam se da ce projekat izvesti do kraja.

• 7Ovo se svidja korisnicima: zixo, acatomic, ray ban11, victoria, zoran MKD, djboj, sasans23
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo da ukratko napišem pošto me je kolega aerodrom ljubazno pozvao na ovu temu, uputivši mi link prema ovoj temi.

Naime, pre svega treba razlikovati radare iz familije BARS i IRBIS, koji su gotovo istog porekla s obzirom na razmeštaj jedinica rešetke. Naime, u poređenju sa prvim radarima AESA tipa (dakle GaAs jedinice pojedinačne znage emitovanja do 30W u talasnom području reda milimetara i centimetara) BARS i IRBIS su predstavljali ranu rusku tehnologiju ostvarivanja AESA radara, ali sa razdeljenim predajnim (feritnim ćelijama) i prijemnim jedinicama, ali razmeštenim jedna pored druge. U istom području talasnih dužina, ruski SAESA (semi-active electronic scan area) odnosno PAFAR (poluaktivna fazirana antenska rešetka) je obezbeđivao veću zbirnu snagu superponiranog izlaznog talasa.

Otuda emitujuća snaga IRBIS-E reda 20kW u X području, dok je u L-području (sami rusi i dan danas govore da je to samo za sistem raspoznavanja svoj-tuđ) snaga emitovanja i dalje tajna, mada se govori da rashladni sistem ima jednako dobre kapacitete za emitere iz oba područja.

Ono u čemu se može raspoznati kvalitet jednog radara je i dalje tajna. Naime, ruske zvanične tvrdnje su da IRBIS-E ima mogućnost otkrivanja cilja tipa F-15 na 400km, dok na sajmu MAKS, kada pitam inženjere Tihomirova, njihov radar je hvatao te efektivne površine i na 450km, doduše sa manjom sigurnošću, što onda znači da je 400km uzeta kao sigurnosna granica. Sa druge strane, brzina skeniranja prostora, koji jedan radar ima je najvažniji parametar. Zaslon radar je prema nekim priručnicima obavljao skeniranje prostora na najvećoj udaljenosti za oko 7s. Ugradnjom novih procesora i rashladnih sistema, nezvanične tvrdnje su da se sada ovaj posao završava za dve do tri sekunde, sa praćenjem preko dvadeset ciljeva u vazduhu (tvrdnja je da ih bude 30 otkrivenih u radijusu od 200km).

E sad, ono što tvrdim za IRBIS i APG-77. Irbis je radar koji će lakše biti uhvaćen nego APG-77 ako bi irbis bio montiran na stelt letilici. Ovako, IRBIS je uhvaćen na sličnim daljinama, na kojima bi bio i sam SU-35 uhvaćen, sa sve isključenim radarom. Razlika je u koncentraciji izračujućeg talasa, koji je kod PAFAR-a pun bočnih jezičaka, odnosno, kod kojeg je geometrija emitera sa izvesnim nedostacima koji stvaraju ivične efekte. Sa druge strane, prava PAFAR tehnologija je nešto što je za svoje vreme bilo remek delo, a koje se nije dalo prekopirati tako lako, pa su amerikanci, dobijajući nedovoljne podatke od ruskih špijuna (ili namerno lažne, kako bi se Tolkačev iskoristio pre nego što bi bio uhvaćen) morali preći na integraciju predajnih i prijemnih elemenata u jedan i APG-77 predstavlja pravo malo savršenstvo iako manjih sposobnosti izračivanja, a pre svega zbog kapaciteta izmenjivača toplote.

Prava prednost IRBIS radara u odnosu na APG-77 je po mom skromnom shvatanju posedovanje pasivnog režima u decimetarskom dijapazonu, gde su u decimetarskom dijapazonu potpuno razdeljeni emiteri, tj. ista rešetka prima talase, ali odvojeni elementi iz L-dijapazona vrše emitovanje talasa, a drugo je i posedovanje filtarske elektronike u prijemnim ćelijama, koja je prema opet, ruskim tvrdnjama, bez premca u svetu. Sa treće strane, kapacitet rashladnog sistema, kao i sposobnosti izračivanja, podižu snagu IRBIS radara prema nezvaničnim tvrdnjama na gotovo 20kW, što u paketu sa dobrom filtrirajućom prijemnom elektronikom postiže tako velika rastojanja u detektovanju ciljeva, jer poseduje mogućnost kvalitetnijeg usmeravanja elektromagnetnog talasa.

Doduše sam IRBIS je porediv sa Bjelka radarom, koji sve vrednosti u daljini detektovanja podiže za po još 100km, dok Fazotronovo rešenje sa GaN ćelijama, pojedinačne izlazne snage do 80W podiže performanse radara na još viši nivo od aktuelnih Rejteon ili Graman radara.

Eto, ovo je bilo ukratko, sa samo pojedinačnim uvodima u određene podteme, koje su ovde razmeštene po pasusima.

Hvala još jednom kolegi aerodrom na ukazanom linku prema temi. Elektromagnetika je meni omiljena nauka i ovde imamo njenu najsofisticiraniju primenu, dok sam ja što se elektromagnetike tiče u tzv low-tech proizvodima, koji isto tako zahtevaju visoku efektivnost poznavanja elektromagnetnih principa.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kaplar ::Razlika je u koncentraciji izračujućeg talasa, koji je kod PAFAR-a pun bočnih jezičaka, odnosno, kod kojeg je geometrija emitera sa izvesnim nedostacima koji stvaraju ivične efekte.

Da li bi korišcenje RAM (radar absorbing material) moglo da smanji lil ukloni te nedostatke? Secam se da su rusi u jednom dokumentarcu rekli da ce koristiti RAM da unaprede performanse radara ali nisu rekli tacno kako.



Možda još (ako može) mišljenje o dole prikazanom obliku AESA antene?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@acatomic
Da li znas nesto vise o fotografiji koju si postavio (poreklo, kada je i gde snimljena)?

Ovaj oblik antene je bio predmet spekulacija kod novog ruskog PVO sistema malog dometa Morfej. Dakle - nema pokretnih delova, sve vreme pokriva kompletnu polu-loptu, svih 360 stepeni.


Malo je problematicna upotreba ovakvog radara - potreban je velik broj modula, imaju visoku cenu, a domet nije bas-bas, jer nisu svi moduli usmereni u istu stranu. Zato je domet relativno mali, a u slucaju otkaza pojedinih modula moze da se izgubi pokrivenost odredjenog sektora. Mislim da je to osnovni razlog zasto Rusi ne idu na ovu varijantu. Ako i budu isli, ici ce na 4-strani AESA, kao kod sistema IRIS-SL:


Mislim da su Rusi vec primenili nesto stelt-tehnologije na poslednjoj generaciji Zhuk radara za indijske MiG-29K. Poboljsanje se ogleda u crnoj sundjerastoj (penastoj) oblozi koja je izgleda tretirana grafitom:

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Komentar, koji je uputio kolega aerodrom, a koji je vezan za trodimenzionalni radar, delim i ja. Sam oblik emitujućih ćelija i meni liči na trodimenzionalno optimiranje sa ciljem da se sam zrak iz ćelije što kvalitetnije usmeri dalje od sebe ka meti, dok sam broj ćelija, koje pokrivaju jednu od površina liči na jedan mali radar, koji je deo prostornog fiksnog radara. Koliko sam uspeo da brojim, ovde imamo piramidu sa dvanaestouglom u svojoj osnovi. Ovo najviše liči na one radare tipa Don, samo što ovde nije pokrivena gornja površina zarubljene piramide, nego je piramida prazna na vrhu, pa imam utisak da ovaj radar ima najdalji domet kada je direktno usmeren ka cilju, vrhom svoje zarubljene piramide, a da su mu mogućnosti gledanja na stranu onolike, koliko je svaka od ovih stranica uspela da svojom površinom i upravljivošću zraka pokrije.

Sa druge strane, ako je upravljanje elektromagnetnim zrakom takvo da se ćelije faznim pomerajem paljenja mogu naterati da pokriju 60 stepeni u plus i minus od ose upravne na površinu njihovog emitovanja, onda znači da četiri stranice, dvanaestostrane piramide u svakom trenutku pokrivaju jedan deo horizonta svojim radom, a koji je dakle 120 stepeni. Čak šta više mislim da na ovom radaru može svaka treća površina da bude emitujuća, dok ostale odmaraju, pa se one potom naizmenično pale, a da se onda, kod otkrivanja najdaljih ciljeva mogu aktivirati četiri površine prema prostoru u kom se može nalaziti cilj.

Da odgovorim i na ovo sa upotrebom RAM u samim radarima. Slično nešto i ja radim sa mašinama velike efikasnosti, kod kojih se ne može bolje izvršiti geometrijsko optimiranje, jer tehnološka ograničenja diktiraju mogućnosti, pa se pribegava upotrebi skupljih materijala, kako bi se postojeća tehnologija najbolje iskoristila. To se, koliko vidim, javlja i ovde. Tek primenom takozvane tehnologije 3D radara, odnosno pločastog radara sa trodimenzionalno optimiranim ćelijama, iliti primenom konstrukcionog rešenja nove generacije, pojavljuju se nove i nove mogućnosti za kvalitetno usmeravanje zraka iz radara, bez potrebe da se ubacuju u priču materijali za absorpciju elektromagnetnog talasa, koji nema isti smer sa glavnom komponentom.