offline
- nelsa
- Super građanin
- Pridružio: 21 Sep 2011
- Poruke: 1118
|
Iskander M
Nemislim da će se suštinski išta promjeniti,jer su reformisti već zadnjih 15 g. držali primat kada su bili predsjednici u pitanju,može doći jedino do nekih kozmetički promjena,u nastupu,retorici..itd ali suštinske promjene politike neće sigurno biti i on je to već najavio.
Iranci su već od Hatamija skeptični prema tezi da će promjena u nastupu s njihove strane znači i promjenu s strane Zapada,pa su ga i prozvali izdajnikom,bar većina, jer je navodno bio popustljiv, i jer je bio zagovornik ustupaka prema zapadu(popustljiv i ako čovjek ništa suštinski nije mjenjao,potpisivao..itd,a u ostalom i ne može sam,ovi ustupci su večinom se odnosili na dijalog,ne odbijanje unaprjed multilateralni sastanaka(Iran zagovara unilateralne,1:1 s Amerima).
Reakcija je bio Ahmedinedjad koji je i sam iz reformistički redova,,i ako to malo ko zna i pretpostavlja zbog stavova. njegovi stavovi jesu konzervativni u odnosu na vanjsku politiku ali na unutrašnjem planu se zalaže za reforme,i bez obzira bio predsjednik reformista ili konzervativac vanjska politika će biti manje više ista,i reformisti i konzrvativci drža konsenzus kada je u pitanju vanjska politika,najveća razlika je na unutrašnjem planu.
Uglavnom Iranski ustav je takav da je bukvalno mix ili hibrid demokratije, teokratije i Šitskog šerieta ,uglavnom izbalansiran tako da uspostavi ravnotežu i raspodjeli vlast na više nivoa,i u svjetu je danas jedan od najinteresantniji sistema za ljude koje istražiuju ustave,uredjenje društva..itd
Zašto kažem da neće biti promjene suštinske politike,zato jer politiku u iranu definišu zajednički ajatolah,predsjednik,parlament,vječe čuvara(12 članova 6 iz parlamenta 6 svećenika) i vjeće 88 experata čiji mandat traje 8g,,predsjednik je samo provodi i na čelu je izvršne vlasti,u Iranu je sistem dosta kompleksan,recimo postoje izbori na tri nivoa,svake 4 g su lokalni izbori gdje se biraju članovi regionalni vjeća,gradonačelnici..itd,parlament se takodje biira na 4 g i sastoji se od 290 delegata,vječe čuvara se sastoji od 12 članova d kojih 6 reformista bira parlament 6 ajatolah, i postoji vjeće 88 experata ćiji mandat traje 8g.
I u ostalom ova komleksnost je potrebna da drži balans vlasti kako ne bi ni vjera i islamska republika došli u opasnost a s druge strane postoje zaštitni mehanizmi usmjereni i na tu istu vjeru, kako nebi bili predominantni u društvu.Vjeće čuvara je tu možda i najbitnija karika koje primorava na kompromis prilikom odobravanja kandidata i mada su oni većinom reformisti.
Dakle nemoguće je recimo da svećenici ne odobre reformistu samo zbog toga što je iz reformistički redova jer čak i da svi svećenici i jedan iz parlamenata glasa za diskvalifikaciju on je opet prošao,tj. svako onaj kome je kandidatura odbijena je kandidat koji nema podršku ni od svećenika ni od reformista
Predsjednik je drugi najmočniji poslje ajatolaha, već sam rekao da izbor kandiata odobrava 12 čuvara revolucije od koji je 6 reformista birano iz parlamenta a 6 bira aljatolah,ovo je i najveći adut u zapadnoj propagandi,uvjek iznose činjenicu kako kandidate odobravaju svećenici što nije naravno tačno,jer je sastav čuvara 6:6 parlament:svećenici a potrebna je kvalifikovana većina od 2/3 a ne prosta 50%+1,dakle 8 kandidata mora glasati za savaku odluku tj. odluku je moguće donjeti samo kompromisom.
I još kad tu dodamo da se ne glasa za odobravanje kandidata,što bi značilo u teoriji da svaki kandidat treba na svojoj strani 8 čuvara,nego se glasa o diskvalifikaciji(velika razlika) što znači da je dovoljno da 5 čuvara(ponavljam 6 ih je iz parlamenta) glasa za kandidata i on prolazi.
Pa ako kandidat nema podršku 5 ljudi iz parlamenta ili 5 svećenika ili 5 ljudi iz oba tabora nebitno odakle dolaze,onda nema šta ni tražiti na izborima,mada se ovo protivi demokratskom principu svako bira i svako može biti biran,realno gledajući u Iranu je neophodno jer bi u slućaju da kandidati ne idu na vjeće vrlo vjerovatno ajatolah instalirao svkog predsjednika,tj uz njegovu,finansijsku,institucionalnu,moralnu... podršku bi sigurno bio biran svaki put njegov čovjek,u ostalom najveći broj predsjednika je upravo reformista koji su neka vrsta balansa svćenicima,i naravno ovaj mehanizam takodje onemogućuje kandidiranje strani plaćenika...zato i kažem ako te niko od predstavnika naroda ne podržava onda sigurno nešto ne valja s kandidatom,mada su teoretski moguće i zloupotrebe ali gdje nisu .
Treći najmoćniji u Iranu je predsjednik vrhovnog sudijskog vjeća koji ima isto velike ovlasti u rukama,zatim ide predsjednik parlamenta.
U Iranu je parlament vrlo nepredvidiv,recimo Amedinedjad je većinu vremena u oba mandata imao podršku parlamenta da bi se na kraju mandata desio bukvalno incident kada je popljuvan i od predsj. parlamenta Laridjanija i od večine delegata,situacija toliko bila užarena da je Ahmedinedjad napustio sjednicu,u jednom trenutku dok je napuštao sjednicu se činilo da će se potući on i Laridjani.
Dakle da sumiram,hijerarhijski u Iranu Izvršnu vlast čine Ajatolah koji i nije klasična izvršna vlast nego nadgleda provodjenje politike ali spada u izvršnu vlast zbog ovlasti i nadležnosti.Bira ga vjeće 88 experata/strućnjaka na neodredjeno vrjeme,dakle može biti doživotno ali ga ist tako vjeće 88 experata može i zamjeniti.On je zadužen za nadzor i može reagovati na krešenje ustava,samo on može proglasiti rat i to je zbog činjenice da u Iranu da bi se proglasio rat moraju se ispuniti uvjeti iz Fetve i ustava a pošto je samo on tumač Fetve samo on može da proglasi rat.
Iran po ustavu i Fetvi ajatolaha može voditi samo odbrambeni rat,da bi se rat proglasio Iran mora biti prvi napadnut na svojoj teritoriji ili na medjunarodnim teitorijama,npr. mornarica napadnuta u medjunarodnim vodama,IRIAFnapadnut u medjunarodnom VAP-u(preventivni napad nije dozvoljen).Ajatolah može smjeniti predsjednika samo ako ga vrhovni sud proglasi krivim za kršenje ustava ili ako mu parlament izglasa nepovjerenje po članu 89. koji se odnosi na kršenje ustava,dakle nema neograničenu moć kako se to u većini medija predstavlja,i on se bira od institucije koju bira narod,doduše to je posredni izbor ali ipak izbor.Drugi je predsjednik koji može biti biran najviše 2 puta po 4 g i u Iranu on vodi vladu i šev je izvršne vlasti,on sam bira vladu koja mislim da se zove vjeće ministara,predsjednik ima svoj kabinet i 22 ministra .
Parlament je jednodomni sa 290 delegata,po ustavu samo parlament može donjeti i poništiti neki zakon,ratificirati medjunarodni sporazum,izglasava budjet,ajatolah potpisuje zakone ali ih ne može donjeti niti poništiti,dakle ako ne prodju i ako on ih on ne potpišu idu ponovo u parlament,takodje se i ovo iskrivljuje kao da on donosi,poništava ili izmjenjuje zakon mada je slično pa i skoro isto kao što i predsjednik USA potpisuje svaki zakon koji izglasaju senat i kongres i na svaki zakon ima pravo veta i može ga poništiti nakon čega ide ponovo u domove.
Vjeće 88 experata/strućnjaka zasjeda 1 godišnje ,rekao sam već da oni biraju ajatolaha ali nisam da se oni biraju na opštim izborima svaki 8 g,dakle apsolutno svaka institucija ili pojedinac se u Iranu direktno biraju,posredno ili neposredno,nagdje se ustanova (npr: vjeće 88 stručnjaka) koja bira pojedinca kao recimo ajatolaha bira direktno što je legitimno po svim standardima,imamo milion primjera gdje predsjednika bira parlament.
Dakle većina ovih institucija služi kao mehanizam koji održava balans u vlasti i drži vlast podjeljenu na više mjesta,takodje jedna od posebnosti je i svećenićki sud koji sudi samo pripadnicima vjerski institucija i vjerskim službenicima,zakon po kojem se sudi na ovom sudu uključuje sve zakone običnog suda + neke zakone koji se odnose specifično samo na vjerske službenike i samo ih oni mogu prekršiti.
Dakle nemoguće je da se mjenjanjem jednog pojedinca mjenja i suština politike,mada opet kažem,retorika, nastup i sistem rada sigurno oće a i to je izuzetno važno.
|
