offline
- Pridružio: 08 Jul 2009
- Poruke: 927
|
Izvjesno je jedino da će se raditi studije
CRNA GORA JOŠ NEMA KONAČNO RJEŠENJE ZA ZAŠTITU VAZDUŠNOG PROSTORA I MORA
Podgorica – Crna Gora ni ove godine neće dobiti konačno rješenje za problem zaštite vazdušnog prostora i mora. Za sada, izvjesne su jedino dvije studije koje radi Ministarstvo odbrane, uz stručnu pomoć NATO-a i partnerskih zemalja.
Iako je to bilo najavljeno, ni Stratagijskim pregedlom odbrane koji je u završnoj fazi, ključnim odbrambenim dokumentom koji bi trabalo da da smjernice za razvoj sistema odbrane, neće se definisati konačan oblik državne strategije za čuvanje neba i mora.
Pomoćnik ministra odbrane Draško Jovanović kazao je \"Vijestima\" da se Crna Gora nalazi u situaciji u kojoj se manje-više nalaze sve države regiona.
\"Kako riješiti taj problem, to je nešto gdje Ministarstvo odbrane nikako ne može samo da se bavi, kao što ne može ni MUP, ni Uprava policije, to je nešto što mora da se radi interresorno tako da je međusoban dogovor neophodan\", pojasnio je Jovanović.
Da li će to biti varijanta kao u Sloveniji gdje je zaštita vazušnog prostora i civilna zaštita, odnosno krizni menadžment u nadležnosti Ministarstva odbrane, ili rješenje gdje je civilni menadžment u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, kao u Crnoj Gori, Jovanović smatra da je manje bitno.
\"Bitno je da taj sistem bude kompatibilan, da bismo mi mogli, primjera radi, što se tiče zaštite mora, da se uklopimo i da kroz par godina dajemo primjer za zajedničku sliku za Otrant\", ocijenio je Jovanović.
Zvaničnik Ministarstva odbrane najavio je da do konačnog rješenja predstoje interresorni dogovori.
Što se tiče zaštite neba, Ministarstvo odbrane ima u dogovor sa NATO-om oko izrade studije o mogućim opcijama i racionalnim rješenjima za tu oblast.
\"NATO to radi besplatno, ali studija će samo da pokaže mogućnosti koje mi možemo da imamo. Mi ćemo, naravno, sami u okviru države da se dogovorimo šta od toga imamo i kako ćemo\", tvrdi Jovanović.
\"Strategijski pregled odbrane to neće obuhvatiti zato što su to stvari koje se rade dugoročno. Pa to pokazuje i primjer Hrvatske koja je već u NATO-u, a i dalje se na neki način pomalo svađaju oko toga. To je pitanje kako će se organizovati sistem, da li će to biti što se tiče mora sistem obalske straže ili će se to zvati nekako drugačije\", kazao je sagovornik \"Vijesti\", uz pojašnjenje da će to vjerovatno biti predmet možda drugog ili trećeg Strategijskog pregleda odbrane.
\"To je je normalan proces. Mi radimo tek prvi, koji treba da da sliku sadašnjeg stanja i smjernice za dalje. Ono što je najbitnije je to da su ti problemi i po dosadašnjem predlogu prepoznatljivi i što se započinje njihovo rješavanje\", smatra pomoćnik ministra odbrane. Govoreći o SPO, kao strateškom odbrambenom dokumentu, Jovanović je kazao da će završetak tog dokumenta ipak zavisiti od satnice Brisela. Za maj je najavljena posjeta eskpertske delegacije NATO-a kada bi trebalo da se usaglasi konačna verzija tog dokumenta. Nakon toga, Vlada bi do sredine godine trebalo da ima na uvid konačnu veriziju SPO.
\"Samo da pojasnim, Strategijski predlog odbrane je naš nacionalni dokument, to nije našto što radimo i usvajamo u Briselu. To je dokument koji pokazuje kakvi su nam kapaciteti i buduće potrebe\", kazao je Jovanović, dodajući da daje osnovne skretnice i planove, tako da one služi kao osnova razvoja sistema.
Strategijski pregled odbrane, koji služi kao osnova za razvoj sistema, obično se radi kao plan za period od tri do pet godina.
\"Međutim, kako se okolnosti u životu mijenjaju, praktično čim se jedan završi, počinje izrada novog SPO\", pojasnio je Jovanović.
NATO članicama čuva nebo iznad 3.000 metara
Iako se u javnosti često licitira sa pričom da Crnoj Gori \"ne trebaju avioni jer će NATO čuvati crnogorsko nebo\", u Ministarstvu odbrane pojašnjavaju da je to nacionalno pitanje koje svaka država mora da riješi za sebe.
A NATO, pojašnjava Jovanović, svojim članicama nudi mogućnost zaštite vazušnog prostora iznad 3.000 metara visine. To je njihova \"strandarda ponuda\" koja nije obavezujuća ni za jednu državu.
\"Do 3.000 metara zemlja mora sama da postigne dogovor. Varijante su vrlo različite, neke zemlje mogu same, neke, kao Slovenija, da angažuju druge zemlje. Znači, sloboda izbora\", dodao je Jovanović.
|