offline
- cezar 35

- SuperModerator
- Pridružio: 19 Feb 2006
- Poruke: 11149
- Gde živiš: Banja Luka
|
Tema izdvojena iz OVE kao zasebna celina.
Posto je vec bilo reci o odredjivanju pripadnosti letelica,pokusacu ukratko objasniti kako se to radi u OC VOJIN u slucaju kada ne postoji elektronsaka identifikacija.
U centrima VOJIN se vrsi neprekidna obrada podataka dobivenih radarskim osmatranjem potcinjenih radaskih stanica.
Obrada podataka obuhvata:utvrdjivanje pripadnosti,procenu pravca, procenu brzine i visine, selekciju ciljeva.Obrada podataka se vrsi klasicnim nacinom ili primenom automatizacije(najcesce se radi kombinovano).Obradjeni(prociscene) podatci o situaciji u vazduhu se izlazu na plansete (vertikalne situacione ploce-VSP), elektronske plansete i panoramske radarske pokazivace.
Vertikalna situaciona ploca(elektronska ili klasicna) na sebi ima oznacene sledece podatke: granica drzavne teritorije, osnovni i najvazniji orijentiri,koordinatna mreza tzv. kod VOJIN, vazdusni putevi-koridori (koridor je kontrolisani deo vazd. prostora, odredjen za vazdusnu plovidbu, utvrdjene sirine, visine i pravca i obezbedjen je zemaljskim radio-navigacijskim sredstvima).Takodjer su oznacene zabranjene zone za vazd. saobracaj , pogranicni pojas na 20km od drzavne granice te tacna pozicija svake radarske stanice.
Borbena(dezurna) smena u OC VOJIN, nacelno, ima sledeca radna mesta:
crtac traga na VSP-u, spikera za predaju podataka na talas obavestavanja,avio dispecera,oficira za obradu podataka(identifikatora),oficira za upravljanje koji je i nacelnik borbene smene.
Posto je vazdusni saobracaj veoma jak i da ne bi dolazilo do gresaka, vrsi se tzv. izlaganje podataka planiranih letova i najave poletanja pomocu tzv. "Stripova".Stripovi sadrze podatke iz dnevnog plana letenja i to: redni broj leta, tip vazduhoplova, mars-ruta, visina leta,vreme poletanja po planu, i stvarno vreme poletanja. Podaci se upisuju najmanje 2 sata pre planiranog poletanja i svaka kontrola letenja oblasna i aerodromska, civilna ili vojna, duzna je dostaviti podatke o planu letenja u nadlezni OC VOJIN.
Svaki najavljeni let prati se u toku izvrsenja i na osnovu izlozenih podataka o planu letenja i situacije na VSP-u, identifikator odredjuje pripadnost letelice metodom uporedjivanja podataka.U slucaju da se podaci najavljenih letova ne slazu sa podacima radarskog osmatranja koji se izlazu na VSP, identifikator poziva oblasnu ili aerodromsku kontrolu letenja radi utvrdjivanja tacnosti.Ukoliko se ne moze utvrditi tacna pripadnost otkrivene letelice, identifikator letelici daje oznaku "X".
Samim davanjem oznake X (nepoznat) uzbunjuje se dezurni lovacki par na aerodromu. Nacelnik borbrne smene se konsultuje sa susednim OC VOJIN i nadredjenim OC VOJIN, te se donosi odluka o podizanju dezurnog lovackog para kako bi se na taj nacin izvrsila identifikacija nepoznate letelice.
Dopuna: 23 Dec 2006 14:27
@........
Kada se odlucilo o podiznju lovackog para, lovci polecu i krece se u presretanje nepoznate letelice.
Presretanje, u sirem smislu, obuhvata radnje i postupke koje preduzimaju komande jedinice VOJIN i LA da bi se unistille ili sprecile neprijateljske letelice da izvrse napad na branjeni objekat.
Radnje i postupci u vezi sa presretanjem pocinju posle otkrivanja letelice koju treba identifikovati,napasti radi unistenja ili sprecavanja napada, a obuhvataju:stavljanje dezurnog para (po potrebi i cele letacke jedinice) u odredjeni stepen pripravnosti, pozivanje i izdavanje naredjenja za poletanje, navodjenje na nepoznatu letelicu i po potrebi izvrsenje napada na istu.
Navodjenje LA na ciljeve u vazduhu vrse cete i centri VOJIN (centri samo ako u borbenoj smeni imaju oficira za navodjenje) i to: klasicnim, automatskim i kombinovanim nacinom.Da bi navodjenje bilo uspesno,potrebno je prethodno izvrsiti navigacijsko-takticke proracune. Cilj navodjenja je da se lovac ili vodja grupe lovaca u odnosu na protivnika u vazduhu, dovede u takav takticki polozaj koji omogucava pilotu da otkrije cilj pomocu avionskog radarskog nisana ili vizuelno, kao i da izvrsi efikasno napad.
Osnovu klasicnog navodjenja cini kursni metod. Pilotu se uvek zadaje kurs leta za presretanje. Oficir za navodjenje salje komande navodjenja pilotu-presretacu preko radio stanice.
Kod automatskog navodjenja zadatak navodjenja resavaju racunari, a oficir za navodjenje treba samo da odobri "odluke" racunara.Komande u ovom slucaju se salju na grupu instrumenata u avionu, prezentuju se pilotu-presretacu, a on koriguje let aviona prema zadatim vrednostima koje su mu prezentovane na instrumentima.Uspeh navodjenja zavisi od saradnje izmedju pilota i oficira za navodjenje, kao i od besprekornog rada radarskih sredstava, sredstava veze i drugih tehnickih uredjaja.
Navodjenje se realizuje primenom sledecih metoda: po krivulji gonjenja-metod "krivulja", na susretnim kursevima-metod "presretanje", na paralelno susretnim kursevima sa zaokretom za 180 stepeni - metod "manevar"
Da bi navidjenje bilo precizno, brzo i efikasno vrsi se u 4 etape i to:
1. etapa
Uspostavlja se veza sa pilotom. Pilot javlja poziciju, prolazni kurs, brzinu i visinu. Npr. "152. u penjanju na 3000m, kurs 270, severno od Uzica, brzina 750"
Oficir za navodjenje potvrdjuje prijem i vrsi identifikaciju lovca elektronskim(upitnim signalom) ili klasicnim nacinom (zadaje pilotu promenu kursa)
Tacka identifikacije pretstavlja tacku pocetka navodjenja.Oficir za navodjenje javlja lovcu da ima radarski "kontakt" sa njim, odredjuje tacku pocetka zaokreta te zadaje kurs lovcu prema toj tacki.
2. etapa
Oficir za navodjenje najkracim putem dovodi lovca na liniju koja je paralelna liniji cilja koji treba presresti.
Za vreme leta prema tacki pocetka zaokreta, oficir za navodjenje informise pilota o poziciji cilja po "satnom kodu"i udaljenost do pocetka zaokreta Npr. " plavi je ispred tebe u 11 casova na 20 km"
3. etapa
Oficir za navodjenje zadaje brzinu leta lovcu, naredjuje pocetak, stranu zaokreta i nagib. U toku zaokreta oficir za navodjenje prati medjusobni polozaj lovca i cilja i vrsi eventualnu korekciju sa proracunom da lovca dovede u zadnju polusferu cilja. Ako lovac ima radarski nisan, posto uspostavi kontakt sa ciljem, samostalno vrsi manevar nisanjenja i gadjanja kako bi doveo avion u najpovoljniji polozaj za eventualno otvaranje vatre. U zavrsnoj fazi prilazenja cilju oficir za navodjenje stalno informise pilota o polozaju cilja.
4. etapa
Pilot aviona lovca obavestava oficira za navodjenje o vizuelnom ili radarskom kontaktu, o vrsti letelice i o rezultatima eventualnog napada.
Oficir za navodjenje trazi podatke od pilota o rezervi goriva i stanju borbenog kompleta da bi odlucio o vodjenju na drugi zadatak ili na sletanje.
Kod automatskog navodjenja sve se ovo odvija u radio tisini.
|