Srpska revolucija 1848-1849.

1

Srpska revolucija 1848-1849.

offline
  • Pridružio: 30 Apr 2008
  • Poruke: 1646

Revolucija 1848. godine zahvatila je i srpski narod u Habzburškoj monarhiji . Ona se širila od Beča do Pešte , a potom do Save i Dunava . Po ugledu na Madjare , uznemirila se srpska djačka i studentska omladina u Pešti , Budimu , Požunu . Srbi u Pešti , predvodjeni Jovanom Djordjevićem , Jakovom Ignjatovićem i Jovanom Subotićem , istakli su u martu svoje zahteve u 17. tačaka . Osnovna ideja ovih zahteva bila je uvažavanje madjarske narodnosti i jezika, ali i priznanje srpske narodnosti i slobodna upotreba srpskog jezika u narodnim poslovima . Sloboda veroispovesti , uredjenje crkve , očuvanje manastirskih prava i poseda , slobodno otvaranje i upravljanje školama i školskim fondovima , gradska samouprava , redovno sazivanje narodnog sabora i davanje dostojnog mesta mitropolitu u ugarskom saboru , deo su tih zahteva .Iako nije tražena posebna teritorija , Madjari su ubrzo počeli da optužuju Srbe za separatizam , budući da su očekivali da im se bezpogovorno pridruže u borbi protiv Beča .

Pokret je ubrzo zahvatio Srem , Banat i Bačku . Peštanski zahtevi bili su predmet razmatranja na skupštinama u Vukovaru , sedištu sremske županije , Rumi , Šidu , Sremskoj Mitrovici , Velikom Bečkereku , Vršcu , Novom Sadu , Pančevu i Zemunu . Pored opštih zahteva , čuli su se i mnogi zahtevi lokalnog značaja . U skoro svim mestima Srbi su prihvatili peštanske zahteve i dopunjavali ih na nekim od pomenutih skupština dodatnim zahtevima , kao što su : imenovanje srpskog vojvode , upotreba ЋИРИЛИЦЕ , dobijanje srpskog grba i zastave ... Primetno je da su Srbi sa socijalnih i lokalnih zahteva prešli na nacionalne , u čijoj osnovi je bilo ostvarenje prava na autonomiju .

Zahteve novosadskih Srba ponela je u Peštu srpska delegacija predvodjena Djordjem Stratimirovićem . Ona je pokušala da sa Madjarima i njihovim predvodnikom Lajošem Košutom postigne sporazum , ali nije u tome uspela. Košut je tvrdio da u Ugarskoj postoji jedan politički narod - Madjari , pa s toga Srbi ne mogu da dobiju autonomiju . Kada su deputati izjavili da će svoja prava tražiti na drugom mestu , misleći na Beč , odgovorio im je da će spor Srba i Madjara rešiti mačem .

Seljački nemiri zahvatili su provincijal i vojnu granicu , i poprimili su revolucionarne mere , zemlja je počela da se deli seljacima . Madjarska vlada je poslala grofa Petra Čarnojevića da uguši pobunu i uvede preki sud . Izazvani ovom vladinom akcijom , Srbi su primorali mitropolita Josifa Rajačića da sazove skupštinu u Sremskim Karlovcima .

Majska skupština sastala se 13. maja 1848. godine i rad započela bogosluženjem i govorom mitropolita . Sutradan , u nedelju , nije radila , a već narednog dana usvojila je zaključke o autonomnoj vlasti i teritoriji :

1. Srpski narod je nezavistan i slobodan pod okriljem Habzburške krune
2. Proglašena je Srpska Vojvodina , u koju ulaze Srem , Baranja , Bačka sa Bečejskim distriktom i Šajkaškim bataljonom , Banat sa Kikindskim distriktom i vojnom granicom
3. Mitropolit Josif Rajačić izabran je za patrijarha srpskog , a Stevan Šupljikac za vojvodu srpskog
4. Srpska Vojvodina stupa u politički savez sa trojednom kraljevinom Hrvatskom , Slavonijom i Dalmacijom
5. Osnovan je narodni odbor kao izvršni organ sabora
6. Zahtevana je samostalnost za Vlahe (Rumune) .

Posebna deputacija odnela je ove zahteve vladaru i saopštila ih hrvatskom saboru . Druga deputacija upućena je da prisustvuje na slovenskom kongresu u Pragu . Austrijski car primio je patrijarha Rajačića u Insbruku i odbio zahteve majske skupštine kao nezakonite . Zatim je madjarska vlada naredila generalu Hrabovskom u Petrovaradinu da prekine svaku vezu izmedju Srba u južnoj Ugarskoj i Srbije , odakle su počeli da pristižu dobrovoljci . I dok je patrijarh boravio u Insbruku i Zagrebu ( gde je učestvovao u uvodjenju Josipa Jelačića u dužnost bana), u Sremskim Karlovcima je konstituisan narodni odbor , koji je za predsednika izabrao Djordja Stratimirovića . Istakavši se , pored patrijarha , u ratu protiv Madjara , On je uzeo titulu vožd.

Uz prećutnu saglasnost srpske vlade , u kneževini Srbiji sabirani su dobrovoljci , koji su , pojedinačno I organizovano , prelazili Savu I Dunav I priključivali se srpskim ratnicima .
Vlada Srbije imenovala je za njihovog predvodnika vojvodu Stevana Petrovića Knićanina. General Hrabovski napao je 12. juna Srbe u Karlovcima , ali je bio odbijen . Potom je bilo ratnih sukoba na sve strane , Perlez , Bečkerek , Bela Crkva … Najvažnije mesto okršaja bilo je u Bačkoj , kod Sentomaša (juli 1848.) , koji je zbog žestine obračuna I junačke odbrane nazvan Srbobranom .

Srpski pokret u južnoj Ugarskoj postepeno je gubio socijalnu revolucionarnu crtu I pretvarao se u nacionalni I konzervativni pokret , jer se sve više vezivao za bečki dvor I dinastiju . Tome su mnogo doprineli patrijarh Rajačić I vojvoda Šupljikac . Potom je usledio I sukob izmedju patrijarha i vožda Djordja Stratimirovića oko predvodništva .

U jesen 1848. godine Madjari su krenuli u protivofanzivu u Banatu , a dočekao ih je Knićanin kod Tomaševca I naneo im poraz . Pošto su Madjari imali bolju konjicu , a Srbi bili bolji pešaci , madjarska vojska stigla je do Pančeva , koje je odbranjeno zahvaljujući srbijanskim dobrovoljcima . Nova madjarska ofanziva usledila je u proleće 1849. I vojska pod komandom generala Percela je uspela da udje u Pančevo . Samo je kod Mošorina pružen žešći otpor madjarskoj vojsci . U isto vreme spaljen je Novi Sad . Ponovo je srpski pokret u Ugarskoj spasla pomoć srbijanskih dobrovoljaca . Na skupštini u Debrecinu Madjari su proglasili nezavisnost I zbacili Habzbugre . Revolucionarna previranja 1848-1849. godine u Ugarskoj , okončala je ruska vojska pobedom nad Madjarima kod Vilagoša , čime je ratovanje protiv Madjara prestalo .

Srbi u Hrvatskoj I Slavoniji bili su sve vreme na strani bana Jelačića , učestvujući u borbama protiv Madjara . Godine 1848. veliki broj Srba ušao je u hrvatski sabor I činili su polivinu njegovih poslanika . Vezu sa srpskim pokretom u Vojvodini održavali su posredstvom Jovana Stankovića , Srbina iz Hrvatske , koji je vršio dužnost sekretara glavnog odbora u Sremskim Karlovcima .

Ishod ove revolucije bio je stvaranje Vojvodstva Srbije I Tamiškog Banata , koje je bilo nezavisno od Ugarske I direktno podredjeno austrijskoj vladi . Ovim činom bečki dvor je kažnjavao Madjare , zadovoljavao želje Srba istaknute na majskoj skupštini I vodio računa da ne povredi Nemce I Rumune na ovim prostorima .

Kasnije se pokazalo da je Vojvodstvo Srbija I Tamiški Banat zapravo velika laž I samo reč na papiru kako bi se strasti smirile . Vojvodstvo je ukinuto 27. decembra 1860. godine .

Već tada je bilo jasno da Srbi ne žale za izgubljenim vojvodstvom , već žele pravu autonomiju bez oslanjanja na Beč , I da se okrenu Madjarima .

Zastava ustanika poznata pod imenom "Sveti Djordje Pacifista"



Застава Војводства Сербског из 1848.
Власништво Народног музеја Панчево,
инв. бр. 1800



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 12 Nov 2010
  • Poruke: 1121



offline
  • Lox 
  • Zaslužni građanin
  • Pridružio: 09 Jan 2012
  • Poruke: 557

Zanimljivi su događaji i previranja na ovim prostorima '48. Veliki broj srba bio je s Jelačićem na njegovom pohodu u Mađarskoj i gušenju pobune. Tada su pukovnije imala slavnu prošlost i vojnici u njima bilo hrvati ili srbi ponosno su služili monarhiji.

offline
  • Pridružio: 12 Nov 2010
  • Poruke: 1121

Srbima granicarima je takodje bilo dozvoljeno i da se prikljuce Srbima u Vojvodini. To posebno vazi za sajkaski bataljon, ali i za ostale Grenz regimente, narocito one iz Banata.

offline
  • V. Uzelac
  • Pridružio: 28 Dec 2011
  • Poruke: 664
  • Gde živiš: Bačka Topola

Od svih ličnosti u datoj revoluciji a što se tiče Srba najinteresantiji mi je svakako Đorđe Stratimirović. Pokazao sa kao dobar vojskovođa ali je zbog svog sukoba sa patrijarhom Rajačićem koga je favorizovao više Bečki dvor kao i kneževina Srbija više puta guran u stranu.

offline
  • HP 35  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 13 Maj 2012
  • Poruke: 1001
  • Gde živiš: Munze Konza

Nije li posle sentomaske bitke Senttomas dobio ime Srbobran ? U to doba nezvanicno a docnije i do danasnjeg dana zvanicno .

offline
  • V. Uzelac
  • Pridružio: 28 Dec 2011
  • Poruke: 664
  • Gde živiš: Bačka Topola

HP 35 ::Nije li posle sentomaske bitke Senttomas dobio ime Srbobran ? U to doba nezvanicno a docnije i do danasnjeg dana zvanicno .

Јесте.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

offline
  • VJ 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 16 Apr 2014
  • Poruke: 18834


Срби у Угарској 1790-1918.


offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1088
  • Gde živiš: Beograd

Ne znam da li ce vecina sloziti sa mnom: od 2000-tih pa na ovamo, a mozda i pre, licnost koja se najvise spominje u vezi nastanka Vojvodine je vojvoda Stevan Supljikac. Prvi vojni sukob sa Madjarima je izbio 14. jula, Supljikac je pristigao u Srem u septembru a vec u decembru je umro. Srbi su bili tokom '49. u defanzivi, sve dok se Rusi nisu umesali avgusta '49. Kako je covek koji je na "licu mesta" proveo ni trecinu vremena Srpske revolucije postao njena ikona pocetkom 20-tog veka? Ni Stratimirovic, ni Knicaninin, ni mitropolit Rajacic...

Ako neko ima podatak pri ruci, kada se vojvoda Supljikac razboleo? Koliko se secam, citao sam da je u Srem dosao narusenog zdravlja, a da je neko vreme pred smrt lezao bolestan?

offline
  • Pridružio: 12 Nov 2010
  • Poruke: 1121

Vojvoda Supljikac je uglavnom bio statista i u vojnom i u politickom pogledu, a sa scene je sisao tek sto se na nju popeo. Na drugoj strani, nosece licnosti su bili patrijarh Josif Rajacic, politicki, i Stevan Knicanin, vojno.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1163 korisnika na forumu :: 132 registrovanih, 11 sakrivenih i 1020 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 1MAP, Asteker, Bacac, beki76, black sabah, Bobrock1, boj.an, bojanM84, Boris90, BORUTUS, BOXRR, bpvl, brundo65, cezar67, CHARLIE JA., Cicumile, cifra, Clouseau, CrazyDiablo, CrazyNorth, d.arsenal321, dak2, Darko8, darkojbn, DeerHunter, delrey, Denaya, Dimitrise93, Djokislav, Doca, dolinalima, Dorcolac, dovlafkcz, Dr.Strangelove, dragoljub11987, Drakce65, Drugsparrow, E_Kurir, Electron, esko_hz, EXIT78, filip1326, FOX, Frunze, Gall, glados, Gorilo_1991, Hitri, ikan, ILGromovnik, Istman, Ivan Campo, jalos, jarovitt, Joja, Joksss, Kalem, Kenanjoz, Klass, kolle.the.kid, kovinacc, Krusarac, Kubovac, Kuroje, Lemi93, Leonov, Lieutenant, Lotus, Mackomen, Manjane, MGBRBG, mile33, milenko crazy north, milimoj, Millennium, Milometer, Milos1389, Mitogna, moldway, Mravojed, N.e.m.a.nj.a., Neutral-M, oldtimer, orah, OtacMakarije, Panter, pein, Pekman, pobeda, Prašinar, precan, promajauglavi, R_038, Rebel Frank, repac, rodoljub, Romibrat, sedan, sekretar, Semprini, shaja1, share00, Sirius, smes_no, SOVO515, SpeedyGonzales, Srle993, srpskasparta, stagezin, Strasni JA, Su 57, tomigun, tubular, uruk, Velički, vensla, Viktor Petrenko, VJ, Vlada1389, Vrač, vuksa72, wolf431, Wrangler, x011, XiaomiX, yiyi, zil10, ZlatniRez, zlaya011, zmajbre, Zrcalo, Zvrk