Herman Potočnik Noordung
''Herman Potočnik rođen je 22. prosinca 1892. u Puli, što potvrđuje izvod iz matične knjige rođenih koja se čuva u pazinskom arhivu. Njegov otac, dr. Jože Potočnik, rodom iz okolice Slovenj Gradeca, mornarički je liječnik u Puli od 1866. godine a kasnije i general u austrougarskoj vojsci.
Nakon rata studirao je strojarstvo na Visokoj tehničkoj školi u Beču gdje je 1925. godine diplomirao kao inženjer - stručnjak za raketnu tehnologiju. U takvu specijalizaciju najvjerojatnije ga je usmjerilo sudjelovanje u radu sveučilišnog društva za zrakoplovnu tehniku koje je imalo i raketni odjeljak. Nakon završenih studija živi kod brata u Beču i potpuno se posvećuje raketnoj i svemirskoj tehnici.
Sve što je ostalo nakon Hermana Potočnika jest svjedočanstvo njegove jedine knjige u kojoj je dao cjelovit pregled svih značajnijih ideja i iskustava iz astronautike. Tehnička rješenja koja u ono vrijeme nudi Noordung iznenađujuće su nova i originalna. Ona u cjelini predstavljaju pravi strateški nacrt za ljudski prodor u svemir. Počeo je s gravitacijskim problemima i raketnim pogonom kao rješenjima za svemirski motor. Nastavio je s problemima uzlijetanja i spuštanja svemirske rakete, predložio je konkretna tehnička rješenja te naznačio pravce kasnijeg razvoja. U nastavku razmatrao je probleme čovjekovog boravka u svemirskom prostoru.
Posebno se zadržao na konstrukcijskim pitanjima umjetnog satelita i svemirske stanice. Načinio je nacrt geostacionarnog satelita i s nevjerojatnom točnošću odredio visinu na kojoj će kružiti satelit (35.900 km) i brzinu njegova kruženja (3.080 m/s) Potočnik ga je slikovito označio kao ”jednostavno kružeće tijelo koje kao vrh zamišljenog ogromnog tornja čvrsto stoji nad zemaljskom površinom”, i u stvari je “svemirska stanica s nadmorskom visinom od 35.000.000 m”.
Kad je američki prvi geostacionarni telekomunikacijski satelit “Syncom” godine 1963. zauzeo upravo takav položaj, koji je izračunao Potočnik, čuveni Verner Von Braun, tvorac zloglasne rakete V2, je uspjeh povezan s tim satelitom ovako komentirao: “Udaljenost od Zemlje i približnu točku u svemiru sa zavidnom je točnošću odredio još 1928. umirovljeni satnik austrijske vojske inž. Herman Potočnik. Njegova knjiga “Problem vožnje svemirom” povijesna je prekretnica u svjetskoj svemirskoj i raketnoj tehnici”.
U posljednjem dijelu svoje knjige Potočnik je, istina, više načelno, pa ipak izvanredno vizionarski, pisao o mogućnostima ljudskog prodora u izvanzemaljski prostor, prema drugim planetima i dalje prema zvijezdama. On najavljuje fuzijski i fotonski raketni pogon koji bi omogućio dosezanje relativističkih brzina sasvim bliskih svjetlosnoj. Potočnikova vizionarska predviđanja u velikoj mjeri su se već ostvarila: geostacionarni satelit, raketoplan, međunarodna svemirska stanica itd. Čovjek može živjeti i raditi u svemiru na način koji je predviđao Potočnik. Svemirsko kolo za stanovanje s umjetnom gravitacijom još čeka na realizaciju, a razni prijedlozi za njega veoma su slični Potočnikovom.
Mnogi autori smatraju da je uz ruskog fizičara Konstantina E. Ciolkovskog, američkog fizičara i eksperimentatora, Roberta H. Goddarda te njemačkog teoretičara Hermanna Obertha, umirovljeni satnik austrijske vojske inž. Herman Potočnik najvažnija figura pionirskog doba astronautike.
Tehnička inovativnost i vizionarstvo osigurali su inž. Potočniku, poznatijem u krugovima stručnjaka pod pseudonimom Noordung, stalno mjesto u svjetskoj povijesti astronautike.''
Izvor
|