MAN (RMMV) vojni kamioni

• 8Ovo se svidja korisnicima: djox, Kos93, VJ, Revolucion, rovac, arsa, Steeeefan, RJ
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kako je osnovan MAN

Ludving Sander (Ludwig Sander) 1840 god. u gradu Augzburgu (Augsburg) osniva ,,fabriku mašina Augsburg'' (Maschinenfabrik Augsburg), a sledeće 1841 god. u Ninburgu se osniva ,,livnica gvožđa Klet i društvo'' (Eisengießerei Klett & Comp). Firma iz Ninberga dva puta mjenja ime, pa je od 1865 god. ,,Ninberško mašinsko preduzeće Klet i društvo'' (Maschinenbau-Gesellschaft Nürnberg, Klett & Co.), a od 1873 god. su ,,Inžinjersko akcionarsko društvo Ninberg'' (Maschinenbau-Actien-Gesellschaft Nürnberg), te je 1893 god. u toj kompaniji Rudolf Dizel napravio prvi funkcionalan dizel motor. Ove dvije kompanije (Maschinenfabrik Augsburg i Maschinenbau-Actien-Gesellschaft Nürnberg) se 1898 god. spajaju te se stavra kompanija ,,Ujedinjena fabrika mašina Augzburg i inžinjering Nirnberg a.g. Augzburg'' (Vereinigte Maschinenfabrik Augsburg und Maschinenbaugesellschaft Nürnberg A.G. Augsburg). Tokom 1908 god. mjenjaju ime u ,,fabrika mašina Augzburg-Ninberg'' (Maschinenfabrik Augsburg Nürnberg AG) ili skraćeno M•A•N. U saradnji sa švajcarskim Saurerom 1915 god formirana je kompanija ,,kamioni MAN-Saurer'' (Lastwagenwerke MAN-Saurer) čime počinje proizvodnja kamiona.

Pomenimo da se se 1808 godine ujedinile kompanije ,,Sveti Antoni'', ,,dobra nada'' (Gute Hoffnung) i ,,nova hrana'' (Neue Essen) stvarajući ,,metalurški savez i trgovinu Jakob'' (Hüttengewerkschaft und Handlung Jacobi). Ta kompanija nešto kasnije (1973 god.) mjenja ime u ,,akcionarsko društvo za rudarstvo i livnicu Gutahafnofsite'' (Gutehoffnungshütte, Aktienverein für Bergbau und Hüttenbetrieb), skraćemo GHH (Gehört Hauptsächlich Haniel, što znači uglavnom u vlasništvu Hajnela, a ta porodica je većinom i upravljala kompanijom). Kompaniju GHH pominjem jer je ona 1921 god. postala najveći dioničar kompanije MAN. GHH sa svojim kompanijama u brodogradnji, mašinstvu i ostalim tehničkim sredstvima uz namjenski program proizvodnje za nacističku Njemačku postaje ogromna kompanija. Poslije drugog svjetskog rata GHH i dalje posluje, a 1971 god. postaju vlasnici i fabrike komercijalnih vozila Busing (Büssing), te ga pripajaju kompaniji MAN. Na isti način 1980 god. preuzimaju dansku kompaniju (Burmeister & Wain) koja je lider u proizvodnji i konstrukciji velikih brodskih dizel motora. Sjedište kompanije je u međuvremenu prebačeno u Minhen. Ovim vidimo da je GHH (i MAN) poslije drugog svjetskog rata prerasao u ogromnu kompaniju sa širokim proizvodnim programom.

Kamioni za oružane snage Zapadne Njemačke

Na konferenciji u Jalti, tokom februara 1945 godine, dogovoreno je da Njemačke granice poslije rata budu one iz 1937 god. sa izuzetkom najistočnijih dijelova koji su pripali Poljskoj i Sovjetskom Savezu. Drugi svjetski rat se završava u maju 1945 god. kapitulacijom Njemačke. Na Postamskoj konferenciji u avgustu 1945 god. Njemačka je podeljena na četri okupacione zone (Britansku, Francusku, Američku i Sovjetsku). Već u maju 1949 godine Britanska, Francuska i Američka okupaciona zona formiraju državu Savezna republika Njemačka (Sovjetska okupaciona zona postaje Njemčaka demokratska republika) sa Bonom kao glavnim gradom. Berlin je takođe podeljen na zapadni i istočni (postojao je koridor kojim se moglo iz Zapadne Njemačke u Zapadni Berlin), te je izgrađen tzv. Berlinski zid da bi se sprečio prelazak iz jednog Berlina u drugi. Saveznu republiku Njemačku su zvali zapadna Njemačka, a Njemačku demokratsku republiku su zvali istočna Njemačka. Tokom pedesetih godina počela je rasprava da li treba obnoviti oružane snage u obije Njemačke. Oružane snage Zapadne Njemačke koje su osnovane krajem 1955 god., ovoga puta sa imenom Bundesver (Bundeswehr).

Tu novoformiranu vojsku treba opremiti, između ostalog, i terenskim neborbenim vozilima. Opremanje je počelo, te je u zavisnosti od kategorije (nosivosti) Budensver opreman sledećim vozilima:
- nosivost 0,25 t, konfiguracija 4x4: DKW Munga (od 1956 do 1968 u 30.000 primjeraka).
- nosivost 0,75 t, konfiguracija 4x4: Borgward B 2000 A/O (od 1955 do 1961 u 6.700 primjeraka).
- nosivost 1,5 t, konfiguracija 4x4: Mercedes-Benz Unimog S 404 B (od 1955 do 1972 u 25.000 primjeraka).
- nosivost 3 t, konfiguracija 4x4: Ford G 398 SAM (od 1957 do 1961 u 8.000 primjeraka).
- nosivost 5 t, konfiguracija 4x4: Henschel HS 115 A (od 1956 do 1957 u 400 primjeraka), Mercedes-Benz LG 315/46 (od 1958 do 1964 u 6.600 primjeraka) i MAN 830 L2 A i MAN 830 L2 AE (od 1958 do 1972 u 27.400 primjeraka).
- nosivost 7 t, konfiguracija 4x4: Magirus-Deutz A 6500 (od 1956 do 1960 u 1.500 primjeraka) i Magirus-Deutz Jupiter (od 1960 do 1967 u 7.000 primjeraka).
- nosivost 10 t, konfiguracija 6x6: Faun L 908 (od 1957 do 1971).
- nosivost 15 t, konfiguracija 6x6: Faun L 912 (od 1957 do 1971) .
Ova nabrojana vozila se smatraju taktičkim kamionima prve generecaije za Bundesver (Taktische Lastkraftwagen der 1. Generation), a vidimo da je među najbrojnim kamionima onaj koji je proizveo MAN.

MAN 630 L2A i MAN 630 L2AE

Taj terenski kamon nije bio u početku namjenjen za vojsku. MAN 630 se pojavio na tržištu 1953 god. u dvije varijante: MAN 630 L1 sa konfiguracijom 4x2 i MAN 630 L1A sa konfiguracijom 4x4. Tada su se iz oznake mogli isčitati podaci o kamionu, ,,6'' znači da mu je nosivost 6 tona, ,,30'' znači da ima 130 KS jer se podrazumjevalo da kamion tada ima sto i nešto konja, ,,L'' znači da je kamion (Lastkraftwagen), a ,,A'' znači da ima pogon na svim točkovima (Allrad). Proizvodnja mu traje do 1958 god. Tada se rade određene modifikacije te se nudi vojna verzija MAN 630 L2A sa pogonom na svim točkovima, kao i MAN 630 L2AE koja ima jednostruke točkove nazad (Einfachbereift), a koja je naručivana puno više. Osim uobičajnih izmjena da bi se kamion prilagodio vojnim potreba smanjena mu je nosivost na 5 tona. Na osnovu toga 1959 god. pojavljuju se i civilna verzije MAN 630 L3 i MAN 630 L3A, ali zbog slabe potražnje iste godine se prekida proizvodnja. Vojna verzija se proizvodila do 1972 god. a pogonski motor je imao 8,2 litra radne zapremine i razvijao je 130 KS i 510 Nm kada je sagorjevao dizel. Motor je bio u stanju da sagorjeva i benzin, razne mješavine naftnih prerađevina (čak i ulje). MAN 630 L2AE je kamion kojim se kompanija iz Minhena upoznala sa potrebama njemačke vojske.



MAN mil gl

Tokom 1962 njemačke oružane snage planiraju da zamjene taktičke kamione prve generacije sa unificiranim kamionom koji bi imao dvije (nosivost 4 t), tri (nosivost 7 t) i četri osovine (nosivost 10 t), pogon na sve točkove, te da imaju amfibijske mogućnosti. Uz te taktičke kamione tražili su se i civilni kamioni djelimično militarizovani, te autobusi. Planirano je da se u ove tri kategorije naruči oko 62.000 vozila. Tokom 1964 god. završen je spisak tehničkih zahtjeva koji je podrazumjevao pogon na svim točkovima, amfibijske mogućnosti, da je otporno na atomsko-biološko-hemijske napade, gume sa kontrolom pritiska, čelična kabina za vozača, motor koji radi na više vrsta goriva, da mu je operativni vijek minimum deset godina,... Da bi se napravilo takvo vozilo iste godine je usljedilo udruživanje nekoliko njemačkih kompanija (MAN, Klöckner-Humboldt-Deutz, Büssing, Krupp i Henschel) na čijem čelu je bio MAN. Kada se krenulo u razvoj shvatilo se da bi vozilo po zadatim specifikacijama bilo (pre)skupo. Zato su se definisale nove karakteristike, odustalo se od amfibijskih mogućnosti, otpornosti na atomsko-biološko-hemijske napade, motora koji radi na više vrsta goriva,... ali se zahtjevalo da vozilo bez priprema može proći kroz vodu duboku 1,2 m, da je pogonski motor vazdušno hlađen, da se visina utovara može povećati, da nosivost za 4x4 verziju bude 5 tona, da međuosovinski razmak bude 4,5 m, ... MAN tokom 1975 god, potpisuje ugovor o isporuci 7.900 ovih kamiona do kraja 1979 god. u konfiguraciji 4x4, 6x6 i 8x8.

Tokom 1976 god. MAN mil gl (mil od militarisiert što znači vojni i gl geländegängig što znači terenski) počeo da popunjava redove Bundesvera. Osim gore nabrojanih tehničkih detalja ovaj kamion su krasili još: ratna svijetla odvojena od reguralnih svjetala, prekidač kojim se gasi elektriktčno napajanje cijelog vozila, otvor na krovu na koji se može montirati puškomitraljez, motor koji je montiran iza vozača kako visina kamiona ne bi prelazila 2,9 m (mogućnost utovara u klasični željeznički vagon), instalacija koja radi na napon od 24 V (kako bi bila kompatibilna sa vojnom električnom opremom), ... Modularna gradnja znači da sve katogorije (4x4, 6x6 ili 8x8) imaju zajedničke djelove.

MAN mil gt 5 t se proizvodio od 1976 do 1985 god. Ovaj kamion nosivosti 5 t konfiguracije 4x4 pogonjen je vazdušno hlađenim motorom koji razvija 256 KS. Osnovna verzija ima oznaku Tip 451, a Tip 461 je opremljen čekrkom (vitlom). Ukupno je bilo 7 varijanti ovog kamiona.

MAN mil gt 7 t se proizvodio od 1977 do 1985 god. Ovaj kamion nosivosti 7 t konfiguracije 6x6 pogonjen je vazdušno hlađenim motorom koji razvija 320 KS. Osnovna verzija ima oznaku Tip 452, a Tip 462 je opremljen čekrkom (vitlom). Osim te dvije verzije postoji i Tip 463 koji ima ravni teretni dio te služi kao nosač raznih sistema (višecjevni raketni bacač, kasnije kao lanser za dronove, za raznu opremu inžinjerije,...), te Tip 453 kao kiper, Tip 455 koji nosi djelove za potonski most. Ukupno je bilo 14 varijanti ovog kamiona.

MAN mil gt 10 t se proizvodio od 1976 do 1985 god. Ovaj kamion nosivosti 10 t konfiguracije 8x8 pogonjen je vazdušno hlađenim motorom koji razvija 320 KS. Osnovna verzija ima oznaku Tip 454, a Tip 464 je opremljen dizalicom koja diže teret od 1 t u tovarnom prostoru. Ukupno je bilo 9 varijanti ovog kamiona.

Ovi kamioni se interno označavaju kao kategorija 1 (KAT 1), jer je postojalo još verzija ovog kamiona. Za potrebe američke vojske je nešto izmjenjen kamion 8x8 nosivosti 10 t, te mu je data oznaka kategorija 2 (KAT 2), a pravio se do 1986 god. za potrebe vojski SAD, Kanade i Francuske. Za ostala tržišta se nudio ovaj kamion, ali sa kabinom od civilnog MAN kamiona te je pripadao kategoriji 3 (KAT 3), a on je isporučen Alžiru, Venecueli, Singapuru, Peruu i Omanu, a nudio se i kao civilni (specijalizovani) za razna tržišta.

Na osnovu kategorije 1 počela je modernizacija na osnovu novih zahtjeva vojske (recimo kamion konfiguracije 8x8 treba da ima povećanu nosivost od 15 t kako bi mogao da nosi raketne sisteme Patriot ili Roland). Uz povećane terenske karakteristike, ojačanu strukturu šasije, kabine koja se kipuje (KAT 1 je imao fiksnu kabinu koja je ostala zbog početne faze razvoja kada su se tražile amfibijske mogućnosti). Pošto je ovo unapređena kategorija 1 interno je označavaju kao KAT 1A1, a postoje modeli MAN mil gt 4x4 od 5 t, MAN mil gt 6x6 od 7 t i MAN mil gt 8x8 od 15 t, a proizvodnja im počinje 1987 god. Ovoga puta se za pogon koristi MAN motor umjesto vazdušno hlađenog KHD. Radi lakše proizvodnje na KAT 1A1 se, gdje god to moguće, koriste dijelovi civilnog kamiona MAN F90. Uz dodatna poboljšanja početkom devedestih, ovoga puta koristeći dijelove od kamiona MAN F2000 interna oznaka se promjenila na KAT 1A1.1.





MAN SX

MAN 830 L2AE je taktički kamioni prve generacije za Bundesver, MAN mil gl je taktički kamion druge generacije za Bundesver, no već je došlo vrijeme za treću generaciju taktičkih kamiona. Sa daljim unapređenjem kamiona MAN mil gl KAT 1A1.1 došlo se do treće generacije. Šasija koja je šira od standradnog kamiona (koriste se samo jednostruki točkovi) je dodatno unapređena, vješanje može biti i hidropneumatsko, a pogonski motor sada razvija 440 KS. Ovaj unapređen model ima oznaku MAN SX. Ta zadnja evolucija taktičkog terenskog teretnog kamiona koji se pojavio 1976 god., a SX se proizvodio do 2019 god.

militarizovani civilni MAN kamioni

Osim od starta razvijenog vojnog kamiona za potrebe oružanih snaga mogu se koristiti i civilni kamioni koji imaju određeni stepen militarizacije koja podrazumjeva: pogon na sve točkove, ratna svijetla, nosače pušaka u kabini, otvor na krovu koji može da posluži za osmatranje ili montažu naoružanja, čelični branici, NATO kuka za povezivanje prikolice, bez duplih guma nazad kako bi se povećala prohodnost, centralni sistem za održavanje pritiska u gumama, sistem usisa i izduva uz ostale komponente konstruisane tako da kamion bez pripreme može da prođe vodu duboku 75 cm, čekrk, ... a stepen militarizacije zavisi od kupca (u kojoj mjeri želi prilagođavanje). Ti kamioni su jeftiniji od vojne verzije, a MAN je otišao korak dalje nudeći na civilnim kamionima (uz potrebnu militarizaciju) i kabinu sa modela MAN mil gl, odnosno MAN SX (ista kabina).

MAN LX se proizvodio od 1988 do 2004 god., a tehnička osnova mu je civilni kamion MAN M2000 što znači da mu nosivost, u zavisnosti od verzije, varira od 3,5 do 10 tona. Uz verzije sa dvije i tri osovine ličio je na ostale vojne MAN kamione jer je imao kabinu preuzetu od vojnog MAN SX.

MAN FX se proizvodio od 1990 do 2005 god., a tehnička osnova mu je civilni kamion MAN F90 (od 1990 do 1992 god.), odnosno MAN F2000 (od 1992 do 2005 god.). Takođe je imao kabinu od vojnog modela MAN SX. Pomenimo da je MAN FX u Grčkoj označavan kao Steyr.

MAN MX se pravio na bazi civilnog kamiona MAN F90, te nije u velikoj mjeri militarizovan (ostao je koncept 4x2), ali sa kabinom sa vojnog modela MAN SX. Proizvodio se od 1993 do 1994 god.

MAN HX

Teški kamioni MAN TG serije su poslužili za razvoj nove generacije vojnih kamiona MAN HX. Kada je ponuđen tržištu 2004 god. on je zamjenio predhodne modele koji su se bazirali na civilnim kamionima MAN LX, MAN FX i MAN MX. Kabina je slična (po vojnoj specifikaciji) kao i na predhodnim modelima, odnosno kao ona na modelu MAN SX koji se kao isklučivo vojni model paralelno proizvodi. Kao kupac za MAN HX se od 2005 god., između ostalih, upisuje i vojska Velike Britanije čime MAN postaje najveći proizvođač vojnih kamiona na svjetu.

Rajmital (Rheinmetall) je kompanija koja vuče korjene još iz 1889 god. i bave se proizvodnjom naoružanja. Poslije drugog svjetskog rata rade civilni program i pred bankrotom su, ali sredinom pedesetih godina formiranjem oružanih snaga Njemačke i ponovnom proizvodnjom za vojsku nalaze svoje mjesto na tržištu. Sarađuju sa mnogim kompanijama iz namjenske industrije, a 2010 je stvorena zajednička kompanija (Rheinmetall 51% i MAN 49%) RMMV (Rheinmetall MAN Military Vehicles) koja je u svom programu nudila vojne kamione MAN i borbena vozila Rheinmetall na točkovima. Ipak, od 2019 god. u ponudi su samo vojni kamioni MAN u više nivoa oklopne zaštite, dok se borbena vozila na točkovima ponovo prodaju isključivo preko Rajmital kompanije.

Tokom 2012 god. predstavljna je unapređena verzija MAN HX2 (odnosno po novome RMMV HX2), a tokom 2019 god. prestaje da se proizvodi MAN SX (odnosno RMMV SX). Time je MAN HX2 postao jedini taktički kamion koji se nudi, uz militarizovani (sa civilnom kabinom) MAN TG koji ima oznaku RMMV TG MIL. Tokom maja mjeseca 2021 god. predstavljena je nova serija kamiona RMMV HX3 koja se radi u konfiguracijama 4x4, 6x6, 8x8 i 10x10. Poznata vojna kabina je redizajnirana, te može biti oklopljena u nekoliko nivoa. Početak serijske proizvodnje ovog ulitimativnog vojnog kamiona je najavljen za 2024 god.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Kos93, Revolucion, rovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 15 Okt 2022 18:31

Evo i nekih militarizovanih modela koji počivaju na civilnim šasijama (MAN TGM i MAN TGS)







Dopuna: 21 Okt 2022 15:18

Da, i civilni kamioni su korišćeni u vojsci, pa evo neki pregled večine MAN kamiona

predratni kamioni

Prva generacija kamiona čine grupa kamiona nosivosti od 2 do 5 tona. Od 1919 god. proivode se MAN 2 Tz nosivosti 2 tone proizvodi do 1927 god. i MAN 3 Tz sa benzinskim motorom od 40 KS te je mogao da ponese 3 ili 3,5 tone (u zavisnosti od verzije), a proizvodio se do 1925 god. dok se MAN 5 ZK nosivosti 5 tone se proizvodi od 1924 do 1926 godine.

Od 1925 do 1932 god. proizvodi se MAN TC nosivosti 3,5 tone, dok se od 1927 do 1932 god. proizvodi MAN 5 KVB pokretan dizel motorom (četri cilindra sa 60 KS i šest cilindara sa 120 KS) i nosivosti oko 5 tona. MAN S1 iz iste godine je prvi kamion na svjetu sa tri osovine (koncepcija 6x4), te sa motorima od 80 i 150 KS nudio je nosivost od 6 tona, a proizvodio se od 1927 do 1937 god.





Od 1932 do 1938 god. proizvodi se porodica kamiona MAN Z1 (nosivost 3 tone), MAN D1 (nosivost 4 tone) i MAN F1 (nosivost 5 tona), odnosno MAN F2 poslije redizajna, a Z1/D1/F1/F2 imaju dosta zajedničkih djelova, a tokom 1935 god. pridružuje im se i MAN E1 (nosivost 2,5 tone).



Od 1936 god. nudi se najteži model MAN F4 koji ima nosivost od 8 tona (u Njemačkoj 6,5 tona jer više nije bilo dozvoljeno zakonom), da bi tokom 1937 god. predstavljena porodica kamiona MAN E2 (nosivost 2,75 tona), MAN Z2 (nosivost 3,3 tone), MAN L1 (nosivost 4 tone), MAN M1 (nosivost 5 tona) i MAN F3 (nosivost 6 tona). Zbog nastupajućeg rata kamionima E2, Z2, L1, M1, F3 i F4 prestaje proizvodnja 1939 god., no neki su prilagođeni za ratne uslove.





Te 1939 god. MAN F4 se prilagođava te mu je nosivost od 9 tona čime mu se mjenja oznaka u MAN F5, a proizvodio se do 1942 god. Ostaje u proizvodnji i MAN E2 kojem je povećana nosivost pa ima oznaku MAN E3000. Tu je i MAN ML izveden iz kamina MAN M1, nosivosti 5 tona koji se proizvodio od 1941 god. do uništenja fabrike od savezničkog bombardovanja. To će i biti prvi posljeratni model. Poslije drugog svjetskog rata GHH i dalje posluje, a 1946 god. im je dozvoljno da ponovi počnu sa proizvodnjom kamiona.


prvi posljeratni njuškaši

Na osnovu (pred)ratnog modela (MAN ML 4500 S) od 1946 god. počinje proizvodnja modela MAN MK kojeg pogoni pojačani predratni motor oznake D 1040 G koji razvija 120 KS. Ta kombinacija je mogla da ponese oko 5,65 tona tereta (ukupno dozvoljena težina 11,65 tona) do maksimalne brzine od 60 km/h. Od 1950 god. mjenja se oznaka, tako da imamo MAN MK 25, a nudi se i MAN MK 26 koji ima pojačan motor D 1540 G sa 130 KS. Osim jačeg motora povećana je i nosivost za 500 kg (6,15 t). Oba modela prestaju da proizvode 1954 god., iako je 1953 god. predstavljen MAN 630 L1 koji mjenja oba modela.





Uz ova dva opisana modela od 1951 god. nudio se i ,,teškaš’’ MAN F8 (nastavljeno označavanje kao prije rata) ukupno dozvoljene težine od 16 t (nosivost oko 8,3 t), a pokretan je motorom D1548M koji razvija 150 KS. Osnovna razlika naspram modela MK 25 i MK 26 je veća njuška i farovi integrisani u blatobranu. MAN F8 se proizvodio do 1963 god. te predstavlja zadnjeg klasičnog njuškaša u teškoj kategoriji, a mjenja ga (polu)njuškaš MAN 780 H.

• 5Ovo se svidja korisnicima: VJ, Revolucion, rovac, arsa, Kos93
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

novo označavanje njuškaša

MAN pravi srednje teške i teške kamione koji imaju motore koji razvijaju preko 100 KS, tako da se usvajaju oznake sa trocifrenim brojevima. Prva cifra označava približnu nosivost kamiona u tonama, a druge dvije cifre označavaju približnu jaćinu motora u KS kada se saberu sa stotinu. Potom slijedi oznaka ,,L” koja znači da je kamion (Lastkraftwagen). Pojedini modeli se nude sa pogonom na svim točkovima, a onda slijedi slovna oznaka ,,A’’ (Allrad). Osim novog označavanja (i nešto drugačijeg izgleda) ove kamione pokreću unapređeni dizel motori (,,M’’ u oznaci). Prvi modeli sa novom vrstom označavanja su se pojavili MAN 630 L1 i MAN 830 L1 koje pokreće motor D 1246M koji razvija 130 KS. Iste godine se pojavljuje i prvi kamion sa turbodizel motorom (oznaka D 1246 M2 T1) koji razvija 155 KS. Oznaka tog kamiona je MAN 750 TL1. Već sledeće 1954 god. se širi gama pa se nude kamioni MAN 515 L1 (motor D 1046 M od 115 KS), MAN 758 L1 (motor D 1048 M od 155 KS), MAN 845 L1 (motor D 1246 M 130 KS) i MAN 860 L1 (motor D 1246 M od 130 KS).

Već 1955 god. sljedi (tehnički) redizajn pa MAN 830 L2 mjenja MAN 830 L1, a pridružuju im se modeli MAN 735 L1 (motor D 1246 M3 od 135 KS) i MAN 745 L1 (motor D1246M5 od 145 KS). Od 1956 god. MAN 620 L1 (motor D 1246 M4 od 120 KS) koji mjenja MAN 515 L1, prestaje da proizvodi 1960 god. Od svih njuškaša (izuzimajući najteži MAN F8 koji se proizvodio do 1963 god.) zadnji je sa proizvodne trake sišao MAN 750 L1 (motor D 1246 M8 od 145 KS) koji se proizvodio od 1957 do 1961 god. Mada ima jedan izuzetak MAN 630 L2A (vojna verzija) se proizvodila od 1958 do 1972 za potrebe njemačke vojske.








prve trambus kabine

Da bi se na istu dužinu imao veći tovarni prostor treba montirati kraću kabinu. Iz tog razloga su najpraktičnije trambus kabine (kabina iznad motora), ali za razliku od njuškaša (kabina iza motora) pristup motoru i njegovo održavanje je komplikovano (iz kabine), ali zbog konceptne prednosti (bolja iskoristivost prostora) traže se kamioni sa trambus kabinom. Tehnički to su identični kamioni sa njuškašima, ali sa vozačem (i suvozačem) smještenim iznad motora. U oznaci se prepoznaju takvi kamioni sa dodatnim slovom ,,F’’ (Frontlenker) u oznaci. Prvi kamioni sa trambus kabinom su se pojavili 1955 god. kao što su MAN 620 L1F ili MAN 735 L1F…




polunjuškaši

Uz mane koje imaju njuškaši (kraći tovarni prostor) i kamioni sa trambus kabinom (nepristupačan motor) kao kompromisno rješenje ponuđeni su polunjuškaši, kamioni koji imaju motor djelimično ispod kabine, a djelemično ispred kabine. Na taj način imaju kraću njušku (veći tovarni prostor), a opet lakši pristup motoru radi servisiranja. Prvi tzv. polunjuškaš se pojavio 1955 god., a sistem označavanja je preuzet od njuškaša. Prvi model je ujedno i najslabiji, to je MAN 400 L1 (motor D 9626 M1 od 100 KS). Tokom 1957 god. sljedi pojačanje modela pa je oznaka MAN 415 L1 (motor D0026M1 115 KS), a uz njega je predstavljen i jači model MAN 520 L1 (motor D 0026 M2 od 120 KS). Tokom 1959 i 1960 god. se upotpunjuje gama polunjuškaša sa najjačim motorom pa se nude MAN 770 L1 (motor D 2146 M1 172 KS), MAN 1070 L1 i troosovinski MAN 2170 L1.







Početkom šezdesetih MAN prestaje da proizvodi njuškaše, u proizvodnom programu ostaju samo polunjuškaši i trambus kabine. Da bi se i označavanjem napravio otklon od te, sada već zastarjele, koncepcije (njuškaša) polunjuškaši umjesto oznake ,,L’’ dobijaju oznaku ,,H’’ (Hauber). Time se gama ovih kamiona te 1962 god. čine MAN 415 H (motor D 0026 M1 od 115 KS), MAN 520 H (motor D 0026 M2 od 120 KS), MAN 635 H (motor D 0836 M2 od 135 KS) i nakratko MAN 770 H, MAN 1070 H i MAN 1570 H jer već sledeće 1963 god. dobijaju zamjenu sa jačim motorom (motor D 2146 M11 od 186 KS) u modelima MAN 780 H, MAN 1580 H i troosovinski MAN 2180. Tokom 1965 god. se gama zaokružuje modelima MAN 650 H (motor D 0836H M70 od 156 KS), MAN 850 H (motor D 0836H M70 od 156 KS) i MAN 626 H (motor D 0026 M6 od 126 KS).

Iako sedamdesetih godina u Evropi primat preuzimaju kamioni sa trambus kabinama ovaj model je imao solidan udio u tržištu tako da je ostao u ponudi do kraja osamdesetih godina (uz određene dizajnerske prilagodbe) s tim da se sistem označavanja promjenio (sljedeći trend na svim ostalim kamionima MAN) 1967 god. kada prvo ide broj koji označava približnu ukupnu težinu kamiona, onda sljedi tačka, pa onda broj koji označava približnu snagu motora u KS, onda sljede ostale karakteristike. Npr. MAN 9.160 HKA znači da je ukupno dozvoljena težina kamiona 9 tona, da ima motor koji razvija oko 160 KS, da je polunjuškaš (Hauber), kiper (Kipper) i da ima pogon na sve točkove (Allrad); MAN 26.321 DHS znači da je ukupno dozvoljena težina kamiona 26 tona, da ima motor koji razvija oko 321 KS, da ima tri osovine (Dreiacher), da je polunjuškaš (Kipper) i da je tegljač (Sattelzugmaschinen); MAN 13.230 HK znači da je ukupno dozvoljena težina kamiona 13 tona, da ima motor koji razvija oko 230 KS, da je polunjuškaš (Hauber) i kiper (Kipper); …






druga generacija kamiona sa trambus kamionima

Na tehničkoj platformi polunjuškaša sljede modeli sa trambus kabinama koje se dizajnom razlikuju od prvobitnih kabina, te imaju pojedine dizajnerske detalje koje dijele sa polunjuškašima. Prve takve kabine se pojavljuju 1957 god. a oznake su im iste kao kod polunjuškaša uz dodatak slova ,,F’’ (Frontlenker), tako da postoje modeli MAN 415 L1F, MAN 520 L1F, MAN 750 L1F, … a kada se 1962 god. promjenilo označavanje kod polunjuškaša tako se promjenilo i kod modela sa trambus kabinom tako da je u oznaci samo slovo ,,F’’, te sljedstveno tome imamo izvedene modele MAN 415 F, MAN 520 F, MAN 626 F, ili kada su se pojavili troosovinci MAN 1580 DF, …

Druga generacija kamiona sa trambus kabinama se prestala proizvoditi 1972 god. jer tada sljedi nasljedik (MAN F7) sa modernom kipajućom trambus kabinom.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Revolucion, rovac, rovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

SM

Francuske kompanije (Souma - Société d’outillage mécanique et d’usinage d’artillerie, Latil i Renault komercijalni program) se ujedinjuju u jednu kompaniju Saviem (Société Anonyme de Véhicules Industriels et d’Équipements Mécaniques) tokom oktobra 1955 god. Sve tri kompanije su imala svoja komercijalna vozila sa svojim oznakama, ali se pored toga pojavljivao i natpis Saviem pojavljivo paralelno, da bi se od 1957 pojavljivao natpis Saviem-LRS (LRS je od Latil, Renault i Souma) do 1960 god. od kada na svim komercijalnim vozilima stoji samo oznaka Saviem. Zašto je bitna ova francuska kompanija u tekstu koji obrađuje njemački MAN? Rimskim ugovorom iz 1957 god. i stvaranjem Evropske Ekonomske Zajednice (EEZ) stvaraju se preduslovi za konkurenciju na cijelom evropskom tržištu, a ne samo u okviru države (koja se štitila od uvoznih proizvoda visokim carinama). Prvi stepen ukidanja carina sljedi 1968 god., a to znači da Saviem nije konkurentan jer nema razvijen motor koji nudi više od 150 KS (dok, recimo njemačka ili italijanska konkurencija ima motore koji razvijaju više od 200 KS). Zbog toga Saviem 1961 god. sklapa ugovor sa njemačkom kompanijom Henschel o isporuci motora, ali već 1963 god. Mercedes-Benz preuzima Henschel i raskida se ugovor. Tada je Saviem našao partnera u drugoj njemačkoj kompaniji – MAN. Prva verzija ugovora o saradnji je podrazumjevala isporuku odgovarajućih motora (za kamion Saviem JM), no kasnije je tehnička saradnja proširena. Naime, MAN proizvodi kamione u srednje teškoj i teškoj kategoriji, te ne pokriva gamu lakih kamiona. Saviem, kao što smo vidjeli, nema dovoljno snažne motore, a počeli su sa razvojem moderne trambus kabine (projekat 860). Time je potpisan ugovor na period od 15 godina (od 1967 do 1982 god.) koji podrazumjeva sledeće stavke:
- Saviem i MAN neće prodavati svoje proizvode u državi partnera.
- Saviem će isporučiti u Njemačku svoj program lakih i srednje teških kamiona koji će nositi oznaku MAN, to isto važi za novorazvijenu kabinu 860 za teške kamione.
- MAN će isporučivati odgovarajuće motore za novorazvijenu kabinu 860, te će isporučiti svoje polunjuškaše u Francusku gdje će oni imati oznake Saviem SMH.

Saviem S serija je počela da se proizvodi 1964 god. kao zamjena za Renault Galion. Trambus kabina oznake 710 je izgrađena iznad motora od 74 odnosno 124 KS. Nudilo se nekoliko modela Saviem S5 (nosivost od 5,5 t), Saviem S6 (nosivost od 6 t), Saviem S7 (nosivost od 7,2 t) i Saviem S8 (nosivost od 8,1 t). Poštujući goreopisani ugovor 1967 god. pojavljuju se kamioni Saviem SM, odnosno MAN SM. To su kamioni koji su tehnički unapređeni predhodni model Saviem S, a za pogon je odabran isti Renault motor unapređen i sa MAN indirektnim ubrizgavanjem. Pošto je te iste 1967 god. usvojena nova numeracija ovi najlakši kamioni u MAN SM gami imaju oznake MAN 5.92 F, MAN 6.126 F, MAN 7.126 F i MAN 8.126 F. Saviem SM se prestao proizvoditi 1975, a MAN SM 1977 god. Ovim modelom je MAN ušao u kategoriju lakih kamiona. MAN G mjenja MAN SM.







F7 / F8 / F9

Ovo bi bila treća generacija kamiona sa trambus kabinom, a ista je razvijena u Francuskoj po ugovoru opisanom u predhodnom pasusu. U jesen 1967 god. predstavljen je kamion MAN F7 sa kabinom kodne oznake 860. Moderna kabina je pružala širok pogled (od čak 240 stepeni), te je mogla da se kipuje čime se olakšavao pristup motoru. Razlika između Saviem i MAN kabine su predstavljala dva mala hromirana grila sa lijeve i desne strane maske (detalj koji se ponavlja sa MAN polunjuškaša).

Prva naftna kriza 1973 god. je značila krizu za mnoge proizvođače kamiona, a MAN motori poznati po svojem kavalitetu su i veliki potrošači goriva (naspram konkurencije). Berliet je jedan od velikih francuskih proizvođača koji je zapao u krizu, ali francuska vlada je odbila da Mišelin (vlasnik Berlieta) tu kompaniju proda Fiatu. Zato je Saviem postao vlasnik Berlieta. Barliet u svom proizvodnom programu već ima teške kamione, tako da su sami sebi konkurencija sa ovim modelom koji ima kabinu oznake 860, tako da Saviem prekida proizvodnju ovog kamiona 1977 god. Od 1980 god. gasi se ime Saviem, a na komercijalnom programu se oznake Renault, a po isteku ugovora, 1983 god. MAN prodaje svoje kamione i u Francuskoj, uključujući i ovaj model.

Sa ovim modelom 1967 god. počelo je novo označavanje kamiona MAN (kao što je pomenuto u dijelu priče o polunjuškašima), a 1972 god. sljedi prvi redizajn kada se odbacuju i rastrošni V8 motori, te su osnova redni motori sa 5 ili 6 cilindara koji imaju dodatni turbo punjač. Taj redizajn zaslužuje i novo ime, te ove kamione znamo kao MAN F8. Kabina MAN F8 serije se razlikuje od kabine na MAN F7 seriji jer više nema dva metalna grila sa lijeve i desne strane maske, te su rešetke na maski hladnjaka sada horizontalne (prije vertikalne), a ispod natpisa MAN našao se lav, koji je logo Businga (MAN je kupio tu kompaniju). Ukoliko se kao pogon korite Busing motori onda na masci stoji natpis MAN-Büssing. Sledeći manji redizajn sljedi 1979 god. kada dobija nove branike sa većim svjetlima.

Najveći redizajn je usljedio 1981 god. od kada je poznata kao MAN F9 serija, a najprepoznatljivija je po tome što su žmigavci veći i spušteni iznad branika. Natpis ,,Diesel’’ se više ne pojavljuje na masci, a natpis MAN je bez tačaka između (prije je pisalo M•A•N). Od 1983 god. pojavljuje se i nešto manja kabina za sretnje teške kamione koja ima manju masku hladnjaka. Proizvodnja MAN F9 serije prestaje 1986 god. kada ga mjenja serija kamiona MAN F90 za tešku kategoriju, odnosno MAN M90 sa srednje tešku kategoriju..

• 3Ovo se svidja korisnicima: Revolucion, rovac, Kos93
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

G / G 90

Folksvagen je svoje novo komercijalno vozilo oznake Volkswagen LT (Lasten-Transporter) predstavio 1975 god. a koje ne spada u kategoriju kamiona jer Volkswagen LT 28 ima ukupno dozvoljenu težinu od 2,8 tona, Volkswagen LT 31 ima ukupno dozvoljenu težinu od 3,1 tonu, a Volkswagen LT 35 ukupno dozvoljenu težinu od 3,5 tone. To je klasičan kombi/kamionet sa konfiguracijom motor naprjed pogon pozadi. Poslije raskida ugovora sa francuskom kompanijom Saviem u avgustu 1977 god. MAN potisuje ugovor o tehničkoj saradnji sa kompanijom Folksvagen u avgustu 1977 god. o razvoju novog lakog kamiona. Taj sporazum je podrazumjevao da MAN razvije motor, šasiju i prednju osovinu, dok bi Folksvagen razvio kabinu, prenos i zadnju osovinu (zapravo izvedeno iz modela Volkswagen LT). Nešto uvećana kabina nego na modelu LT, sa ukupno dozvoljenom težinom u rasponu od 6 do 9 tona, motorima koji razvijaju od 90 do 136 KS, te natpisom MAN-VW na masci hladnjaka predstavljen je 1979 god. Ove kamione znamo kao MAN G serija, a nude se kao kabina sa sandukom, kao kiper, kao tegljač ili kao kabina sa šasijom za nadogradnju. Po prvom dogovoru je bilo da se tri četvrtine kamiona proizvede u Folksvagenovoj fabrici, a jedna trećina u MAN fabrici, ali zbog interesovanja tršita brzo se proizvodnja uspostavlja u odnosu pola-pola.

Najveći redizajn stupa 1987 god. kada okrugla svjetla sa kabine postaju četvrtasta i sele se u branik, motori su izmjenjeni, te nude nešto veću zapreminu, i na manje obrtaja razvijaju maksimalnu snagu koja sada varira od 100 do 150 KS, a izmjenjena je i unutrašnjost kabine. Sve te izmjene znače i novu oznaku, pa od 1987 god. u kategoriji lakih kamiona imamo MAN G90. MAN G90 se nudio u dosta opcija tako da je imala verzija sa pogonom na svim točkovima, sa produženom kabinom i zadnjim vratima, kao opcija nudio je i vazdušno vješanje i ABS sistem protiv blokiranja točkova,… ne moramo da pominjemo da se nudio u nekoliko međuosovinskih razmaka. Poslije oko 72.000 proizvedenih kamiona prestaje proizvodnja 1993 god., a nasljednik ovok kamiona je MAN L2000.










F90

Počivajući na dizajnerskim značajkama predhodnog modela MAN F9 u toku 1986 god. predstavljen je MAN F90 sa izmjenjenom (unapređenom) kabinom, te se postepeno prezentuju razne varijante, a sa modelom od 460 KS postaje najjači kamion u Evropi. Do 1988 god. predstavljena je većina varijanti čime se ovaj kamion uvrstio u kategoriju teških kamiona. Motori sa šest cilindara u liniji su nudili od 290 do 360 KS, dok su petocilindraši imali od 320 do 420 KS, a najjači konfiguracije V10 nudi 500 KS. Proizvodio se do 1994 god. kada ga mjenja MAN F2000.




M90

MAN F90 predstavljen 1986 god. je pripadao kategoriji teških kamiona, a MAN G90 koji je predstavljen 1987 god. pripadao je kategoriji lakih kamiona. Na osnovi teških kamona 1988 god. predstavljeni su kamioni u kategoriji srednje teških sa imenom MAN M90. Po izgledu i tehnikalijima djeli dosta toga sa kamionima MAN F90 (osnovni izgled kabine, osovine, motore,…) tako da ove kamione većinom gledaju kao teškaše sa smanjenom nosivošću. Proizvodio se do 1996 god. kada ga mjenja MAN M2000.

• 1Ovo se svidja korisniku: rovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

L2000 / LE2000

MAN je 1989 god. od koncerna Štajer-Dajmler-Puh (Steyr-Daimler-Puch) kupio dio za proizvodnju kamiona Štajer (Steyr) koji od 1986 god. do 1994 god. na tržištu imaju kamon u srednje teškoj kategoriji Steyr 92. Ta kabina je poslužala kao osnov razvoja nove game lakih kamiona koji su predstavljeni 1994 god. sa imenom MAN L2000. Osnova za dizajn kabine (raspored prostora, egronomija, dimenzije,…) je od pomenutog Štajera, ali je izgled prilagođen da liči na novu kabinu iz teškog programa (F2000). Ukupno dozvoljena težina kamiona je bila od 6 do 11,5 tona, a pogonski motori su bili turbodizeli sa četri cilindra (4,58 litara i snage 102, 110, 113, 140, 155 ili 180 KS) ili šest cilindara (6,87 litara sa 220 KS), te se snaga prenosila preko petostepenog mjenjača, ili uz doplatu preko automatskog. Modularana gradnja i puno verzija kao i kod predhodnika se podrazumjeva.

Veliki redizajn sljedi 2001 god. kada se mjenja izgled vjetrobrana, prednjeg branika, maske hladnjaka, … te je ukupno dozvoljena težina od 7,5 do 10,5 tona i motorima koji razvijaju od 140 do 220 KS. Oznaka ove redizajnirane verzije je MAN LE2000 (E od Evolution). Postoje čak pet varijanti kabine, od male za svakodnevnu upotrebu, do povišene i produžene sa mjestom za spavenje, pa do produžene sa zadnjim redom sjedišta. Proizvodi se do 2005 god. kada ga mjenja MAN TGL.






F2000 / FE2000

Uz lake kamione MAN L2000 iste 1994 god. predstavljena je i serija teških kamiona MAN F2000 koji imaju ukupno dozvoljenu težinu od 19 do 50 tona, a nude se u koncepciji 4x2, 4x4, 6x2, 6x4, 6x6, 8x2, 8x4 i 8x8. Uz široku ponudu motora (od 240 do 600 KS) i pomenute koncepcije, te nosivosti, nudio se u čak 65 osnovnih varijanti. Da pomenemo da su se dvije austrijske kompanije (Gräf & Stift i Österreichische Automobil-Fabrik, skraćeno ÖAF) ujedinile 1971 god. u kompaniju ÖAF-Gräf & Stift koju 1972 god. kupuje MAN. Zašto je ovo bitno? Na pojedinim tržištima MAN F2000 se prodavao sa znakom ÖAF, pogotovo u najtežem programu.

Najveći redizajn ovog teškog kamiona sljedi 1998 god. od kada nosi ime MAN FE2000, te su za pogon izabrni novi ekonomični motori koji razvijaju od 310 do 600 KS. Kabina se nudi u četri osnovne verzije (sa jednim ili dva kreveta, sa unutrašnjom visinom od 2,1 ili 2,2 m) te najvećom kabinom (Topaz) koja nudi dodadtno grijanje, frižider, kožnu unutrašnjost, aplikacije od drveta,… luksuz koji do tada nije bio namjenjen kamionima. To je i prvi kamion sa ugrađenim board kompjuterom. Proizvodnja ovog teškaša prestaje 2001 god. kada ga mjenja MAN TGA. Pomenimo da te 2001 god. MAN gasi imena ÖAF i Gräf & Stift (osim na kamionima moglo se naći i na pojedinim autobusima), te se svi kamioni prodaju sa isključivo sa MAN oznakama.






M2000 / ME2000

Uz lake kamione MAN L2000 i teške kamione MAN F2000 tokom 1996 god. pouđen je i srednje teški kamiona MAN M2000. On se tehnički oslanjao na teške kamione MAN F2000, te se nudio u težinskim klasama od 12 do 26 tona, a nudio se u koncepciji 4x2, 4x4, 6x2, 6x4 i 6x6. Pogonski motori nude od 155 do 280 KS. Ova kategorija je nudila veliki izbor kabina, pa je kupac mogao da bira manju (jeftiniju) kabinu sa modela MAN L2000 (tada bi kamon imao oznaku MAN M2000L) ili veću (skuplju i bolje opremljenu) sa modela MAN F2000 (tada bi kamion imao oznaku MAN M2000M).

Prateći filozofiju lakog i teškog programa i srednje-teška kategorija ima veliki redizajn 2000 god. od kada nosi ime MAN ME2000. Uz razna poboljšanja proizvodio se do 2005 god. kada ga mjenja MAN TGM.

• 2Ovo se svidja korisnicima: rovac, Kos93
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

TGA

Tokom 2000 godine predstavljena je nova genaracija ,,teškaša’’ oznake MAN TGA koji se nudi sa nekoliko kabina: M (osnovna), L (produžena sa ležajem dužine 1,97 m), LX (produžena sa visočijim krovom), XL (šira da može stati ležaj od 2,2 m, produžena), XXL (šira, produžena sa visočijim krovom, te većim prednjim vjetrobranom). To je prvi kamion sa disk kočnicama na svim osovinama. Ukupno dozvoljena težina je od 18 do 50 tona, te je od toga moguća varijanta sa dvije osovine (najmanja nosivost), tri osovine (do 26 tona ukupne težine) ili četri osovine (preko 26 tona ukupne težine). Za terenska vozila (uglavnom teški kiperi za gradilišta) ukupno dozvoljena težina je od 18 do 41 tone, a varijanta sa dvije osovine (4x2 ili 4x4) ima ukupno dozvoljenu težinu od 18 do 26 tona, dok varijanta sa tri osovine (6x2, 6x4 ili 6x6) ima ukupno dozvoljenu težinu od 26 do 32 tone, a sa četri osovine (8x4, 8x6 ili 8x8) ima ukupno dozvoljenu težinu od 32 do 41 tonu. Ovi kamioni su i osnova za vojne verzije kamiona MAN SX i MAN HX. Pogonski motori čine redni šestocilindraši (D2066 sa 10,5 litara radne zapremine) koji razvijaju 310, 320, 350, 360, 390, 400, 430 ili 440 KS; (D2876 sa 12,8 litara tadne zapremine) odnosno 480 ili 530 KS; te V 10 (D2840 sa 18,3 litara radne zapremine) sa 660 KS. Specijalne verzije sa najjačim motorom mogu da vuku vučni voz do 250 tona ukupno težine.

Od 2006 god. nudi se i kabina XLX (šira sa dužim ležaje, produžena, ali sa normalnim vjetrobranom jer ima niski krov), a nudi se i kabina LE (Low Entry) koja je produžena ispred prednje osovine da bi vozač i suvozač bili što niže (motor je praktično iza kabine), te ima posebna vrata koja se otvaraju pomoću pneumatike (kao na autobusima).

Iako se nasljedni model pojavio 2007 god. (MAN TGX i MAN TGS) MAN TGA se prouzvodio do 2011 god.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Vlad000, arsa
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

TGL

U proljeće 2005 god. predstavljen je MAN TGL koji ima ukupno dozvoljenu težinu od 7,5 do 12 tona, te iz kategorije lakih prelazi u kategoriju srednje teških kamiona. Kabine se nude u opcijama C (osnovna dnevna), L (sa jednim ležajem iza), XL (sa dva ležaja iza sjedišta) i DK (sa dva reda sjedišta). Iako najmanja kategorija, oprema poput električnih podizača stakala, klima uređaj, pojasevi na tri tačke na svim sjedištima, … dolazi u seriji čime se radno mjesto vozača u ovoj klasi diže na viši nivo. Za pogon mogu da se biraju redni četvorocilindraši (D0834 radne zapremine 4,85 litara) koji razvijaju 150, 180, 206 ili 220 KS; redni šestocilindraši (D0836 radne zapremine 6,87 litara) koji razvijaju 240 ili 250 KS.

Tokom 2008 god. sljedi redizajn kamiona MAN TGL koja je dobila detalje sa teških kamiona (MAN TGS i MAN TGX) kao što je crna sjajna maska hladnjaka bez otvora, sa unutrašnjoću gdje su pojedini detalji takođe preuzeti iz teških kamiona. Ostale tehničke karakteristike ostaju iste. Od 2012 god. nudi se MAN TGL sa još jednim redizajnom koji ima modernizovane motore u rasponu snage od 150 do 250 KS, te je unutrašnjost potpuno izmjenjena sa detaljima od brušenog aluminijuma, te pojedinim luksuznim detaljima do tada neviđenim u kamionima te klase. Ovi kamioni se još uvjek proizvode.






TGM

Istovremeno sa modelom MAN TGL predstavljen je i kamion MAN TGM čija ukupna težina varira od 13 do 26 tona. Kabine se nude u opcijama C (osnovna dnevna), L (sa jednim ležajem iza), LX (sa dva ležaja iza sjedišta) i DK (sa dva reda sjedišta). U konfiguraciji 4x2 najveća dozvoljena težina varira od 13 do 18 tona, kao i u konfiguraciji 4x4, osim ako nije namjenjena terenskoj vožnji (gradilišta npr.) onda je dozvoljena ukupna težina od 18 do 26 tona. Za podon je zadužen redni motor sa šest cilindara (D0836) koji razvija 240, 280 ili 326 KS. Disk kočnice na svim osovinama su standard. Kamoin je imao dva redizajna, 2008 i 2013 god.

Druga generacija kamiona MAN TGM je prestavljena 2017 god. te nudi samo Euro 6 motore. Iako se tehnički oslanja na veće modele, ima dosta elemenata i lakših kamiona. MAN TGM je kombinacija tehnologije lakših i teških kamiona, te na taj način postaje najefikasniji kamion u klasi. Još uvjek se proizvodi.






TGS / TGX

U toku 2007 god. predstavljne je novi teški kamion koji ima dvije oznake: MAN TGS sa kabinama M, L i LX namjenjen dnevnom prevozu i MAN TGX sa kabinama XL, XLX i XXL namjenjen linijskom prevozu. Ono po čemu je prepozant je maska hladnjaka koja je samo dekorativnog karaktera, a pravi usisi se nalaze u braniku. Ukupno dozvoljena težina kamiona je od 18 do 41 tone, a MAN TGX sa najjačim motorom u specijalnoj opciji može da povuče vučni voz težak 250 tona. Za MAN TGS su namjenjeni linijski motori D2066 (10,52 litre radne zapremine) koji razvijaju 320, 360, 400 ili 440 KS, te D2676 (12,4 litara radne zapremine) koji razvija 480 KS. U verziji kamiona MAN TGS koji ima pogon na svim točkovima moguće je kao opciju naručiti i motor D2676 koji razvija 540 KS. Veći MAN TGX ima linijski motor D2066 (10,52 litre radne zapremine) koji razvijaju 360, 400 ili 440 KS; linijski D2676 (12,4 litara radne zapremine) koji razvijaju 480 KS ili 540 KS, te V8 motor D2868 (16,2 litre radne zapremine) koji razvija 680 KS. Time se MAN ponovo upisuje kao najjači kamion na tržištu Evrope.

Redizajn kamiona MAN TGX iz 2012 god. podrazumjeva poboljšanu aerodinamiku, veću preglednost sa vozačevog mjesta, efikasnijim brisačima koji su dizajnirani tako da se snjeg, lišće, blato i ostale stvari ne zadržavaju na istima te na taj način otežali rad. Taj redizajn sljedi i MAN TGS 2014 god., a takođe se povećava i efikasnost motora, te se više ne nude najslabiji sa 320 KS i najjači sa 680 KS.

Redizajn kamiona MAN TGX i MAN TGS iz 2016 god. podrazumjeva dodatno pobaljšanu aerodinaku uz još efikasnije motore (manja potrošnja goriva) tako da su u ponudi samo linijski motori i to D2066 (10,52 litre radne zapremine) sa 360 KS; D2676 (12,4 litara radne zapremine) sa 400, 440 i 480 KS; te D3876 (15,2 litara radne zapremine) sa 520, 560 i 640 KS. MAN TGX startuje sa motorom koji razvija 440 KS. Ovim redizajnom je unapređen izgled kamiona (aerodinamika), položaj vozača (egronomija), efikasnost (manja potrošnja goriva po toni prevezenog tereta) i ponuda (mogućnost naručivanja raznih konfiguracija radi indivudlizacije koja je potrebna kupcu), ali ni konkurencija ,,ne spava’’ tako da se već radi o ,,umornom’’ teškašu.

Druga generacija kamiona MAN TGS i MAN TGX predstavljena je u februaru 2020 god. Nova kabina nudi najaerodinamičniju kabinu do sada u svjetu kamiona, a unutrašnjost kabine nudi tri visine od poda do krova, u zavisnosti da li se naručuje kabina GN (visina 1,57), GM (visina 1,87) ili GX (visina 2,07 m). Istrumenti su, po prvi put u kamionu, potpuno digitalni. Za pogon su zaduženi linijski motori Za pogon su odabrani novi motori D15 od 9 litara sa 330, 360 i 400 KS, te D26 od 12,4 litara sa 430, 470, 510 KS kao i D38 od 15,2 litara sa 540, 580 i 640 KS.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

MAN TGS 6x6 -
mobilne stanice za popravku HMMWV




https://mil.in.ua/en/news/armed-forces-of-ukraine-.....-for-hmmwv