Britanski bojni krstaši-slom koncepcije

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

vathra ::victoria ::Versuse,ja sam i rekao da su oklopni krstaši zaključno sa Cušimom postali skoro neupotrebljivi.Poslužili su i Ujka Semu u ratu sa Španijom ali je,kada se sve sabere,to bila promašena klasa brodova za razliku od.npr.razarača,podmornica i lakih krstarica koji su imali kontinuiran i uspešan razvoj.Jednostavno,dobro je uočena potreba i pogođen koncept plovila koje će tu potrebu zadovoljiti.Kod bojnih i oklopnih krstaša to nije slučaj,relativno kratak životni i upotrebni vek to potvrđuje.Za razliku od njih,razarači,podmornice i lake krstarice su i danas aktulni,naravno prateći razvoj tehnike.Nosači aviona takođe.
Мене живо занима са којом су то класом бродова Британци очистили светска мора од Немаца и заштитили своје комуникације. Да нису можда са оном класом која је била намењена за то?
Odgovor je vrlo lak.Sidni je potopio Emdena,lake krstarice,brže i bolje naoružane od nemačkih su očistile mora od Huna.Nemački oklopni krstaši su bili potpuno nepodobni za krstarički rat(trošili su mnogo uglja i bili naprosto preveliki za to) pa su ona dva koja su se zatekla izvan Nemačke brzo podlegla kod Foklanda.
Lake krstarice -glasi odgovor na tvoje pitanje.One su bile lovački hrtovi Kraljevske mornarice u Velikom ratu.
-Versuse,teške krstarice mogu biti smatrane naslednicama oklopnih krstaša samo u pogledu veličine ali ne i u pogledu brzine i zadataka.Nijedan oklopni krstaš nije mogao parirati brzinom bilo kojem drugom brodu osim starim preddrednota.Nisu mogli ni da prate konvoje zbog prevelike potrošnje uglja.Nasuprot tome pogledaj brzine japanskih i italijanskih teških krstarica.Pa one su bile brže i od pojedinih razarača a kamoli bojnih brodova !!!
Kada se radi o uspešnosti ili neuspešnosti koncepcije pojedinih klasa brodova njihov upotrebni vek vam sve kazuje.Da ne ponavljam,bojni krstaši su "plesali samo jedno leto",oklopni malo duže a razarači,podmornice,lake krstarice,nosači aviona ?
Do dana današnjeg ih grade !!!

• 1Ovo se svidja korisniku: kvisling
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako uporediš razarače građene 20ih godina 20. veka sa razaračima građenim krajem 19. videćeš da su isto toliko nebo i zemlja koliko teška krstarica i oklopna krstarica građene svaka u svom periodu - i po pitanju brzine i po pitanju naoružanja i po pitanju oklopa. Jedino što su razarači slučajno zadržali isto ime, ali im je uloga čak više promenjena (zbog pojave podmornica).

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 23 Feb 2014 11:29

versus ::Ako uporediš razarače građene 20ih godina 20. veka sa razaračima građenim krajem 19. videćeš da su isto toliko nebo i zemlja koliko teška krstarica i oklopna krstarica građene svaka u svom periodu - i po pitanju brzine i po pitanju naoružanja i po pitanju oklopa. Jedino što su razarači slučajno zadržali isto ime, ali im je uloga čak više promenjena (zbog pojave podmornica). A tek razlika između fregata iz XVIII i XX stoljeća!

Dopuna: 23 Feb 2014 11:34

shtip ::Pogon na velikim ratnim brodovima je dugo bio ogroman problem.
Kolimo ja znam u početku su rabljeni klipni parni strojevi, a kasnije patne turbine.
Samo ne znam kad je počela uporaba klasičnih dizela i plinski turbina za pogon brodova.
Što se danas rabi za pogon borbenih brodova od raketnih čamaca do nosača aviona?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Naravno da su razarači iz Velikog rata i danas "nebo i zemlja" ali im je uloga skoro identična što govori da je koncepcija dobro pogođena.Pa naglasio sam da su "pratili razvoj tehnike"(misleći na pogon,naoružanje i sredstva osmatranja) ali da je koncept razarača,lake krstarice i nosača aviona opstao tako dugo vremena za razliku od bojnih i oklopnih krstaša.Zašto danas niko ne gradi bojne (i oklopne)krstaše sa najmodernijim pogonom(nuklearnim,CODAG ili bilo kakav drugi koji vam padne na pamet) naoružanjem i senzorima? Zato što to ne mogu da ugrade na njega ili zato što ne znaju šta bi radili sa takvim brodom ?

• 1Ovo se svidja korisniku: puškomitraljezac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da je bespredmetno prepirati se oko tipova i uloge ratnih brodova kroz povijest. U svoje vrijeme je svaka vrsta imala svoju ulogu, pa tako i bojni krstaši. "Kvaka" je bila u tome što je tehnološki razvoj na početku XX stoljeća išao prebrzo , pa su brodovi po svojoj koncepciji jako brzo zastarijevali.
Kad su građeni oklopni krstaši, još nije bilo iskustava bitke kod Tsushime. Sve flote su imale oklopne krstaše, ali su odmah i uvidjele da je gotovo s njihovom ulogom u boju glavnih eskadri bojnih brodova. Zato su dobili svoje mjesto u obalnim bombardiranjima i malim morima kao što je Jadransko.
Istodobno, izgradnjom revolucionarnog bojnog broda Drednaught, svi dotadašnji bojni brodovi postaju skoro pa staro željezo. Pogotovo oklopni krstaši, iako su njemački Scharnhorst i Gneisenau bili nešto najbolje što se moglo izvući iz tih brodova. Iz koncepcije drednaughta su se razvili i bojni krstaši. Kad su bili upotrebljavani kako su bili zamišljeni, radili su svoj posao dobro.
Bojni krstaši su po zamisli admirala Fishera imali svoju ulogu flotnih izviđača, nešto što je u pješadiji "nasilno izviđanje". Tada nije bilo pouzdanih aviona za dulje letove, pa su eskadre lakih krstarica, razarača i bojnih krstaša trebale donijeti točne podatke o neprijatelju flotnoj glavnini bojnih brodova - drednaughta.
Razvojem aviona, krstaši gube ulogu, pa brzi bojni brodovi pomalo pruzimaju glavnu riječ. Do pojave upotrebljivih nosača aviona.
Uspoređivati bilo koje oružje nekad i sad nije dobro. Pa kad pomisliš samo na mauzerku i kalašnjikov, obje su obične pješadijska puške, a razlika totalno neusporediva. Tako je i s ratnim brodovima.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 19 Sep 2014 6:55

Ako je bojni krstaš "ubica krstarica", što sa njima kad je nestalo njemačkih krstarica sa svjetskih mora?
Nije li razlog njihovog nestanka i situacija sa raznim ugovorima o ograničenju pomorskih snaga poslije PSR i razvoju pogonskih strojeva koji su omogućili znatno veću brzinu bojnim brodovima?

Dopuna: 18 Mar 2015 11:29

O koju kategoriju se svrstavaju obalni oklopljeni brodovi sa 1-2 topa velikog kalibra, kakve su gradile skandinavske države krajem XIX stoljeća?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nakon PSR bojni krstaši više nemaju ulogu "ubojice krstarica". Zbog svoje brzine, postaju pratnja grupama nosača aviona, pogotovo nakon što im je nadograđeno PA oružje. Britanski "Renown" je gotovo cijeli rat pratio razne nosače iz Gibraltara i to je bila dosta dobra kombinacija. Japanska klasa "Kongo" (Kongo, Kirishima, Haruna i Hiei) je pratila japanske nosače dok ih je još bilo. Tek su Ameri napravili, sa svojom South Dakotom i bojnim brodovima koji su slijedili, bojni brod koji je bio dovoljno brz i dovoljnog akcijskog radijusa da prati nosače.
Nakon PSR dolazi na scenu nova vrsta broda: teške krstarice. To je bio nekakav balans između velikih, skupih bojnih krstaša i premalenih i preslabih krstarica. Uostalom, kod Guadalcanala su USS Portland i USS San Francisco razvalili Hiei, iako je Hiei bio veći, teži i teže naoružan. Mislim, dobile su i one batina, poginulo je strašno puno i američkih mornara, ali pokazalo se da su bojni krstaši na zalasku. Pred kraj DSR nisu više vrijedila ograničenja Washingtonskog sporazuma, pa su Ameri projektirali i napravili teške krstarice klase Des Moines, koje su po veličini dostigle britanski Invincible iz PSR. Radilo se o tome da su Ameri trebali krstaricu čija je uloga bila zaštita brzih nosača aviona. Na nju su htjeli nakrcati što više automatskih 40 i 76 mm PA topova. Da bi takav brod plovio, bez opasnosti da se prevrne od tolikih tona željeza na gornjoj palubi, morao je biti dovoljno velik. A opet, za tolike topove je trebalo i municije i posade (oko 1400!), koju opet moraš negdje smjestiti.