Poslao: 07 Okt 2017 14:40
|
offline
- robertino
- Elitni građanin
- Pridružio: 04 Sep 2012
- Poruke: 2290
- Gde živiš: Rijeka
|
pošto sam vidio da nema teme o ovom važnom događaju odlučio sam otvoriti temu
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648. prvenstveno u središnjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, ali njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentalne države. Rat je započeo kao sukob između protestanata i katolika, ali se pretvorio u opći rat koji je zahvatio većinu Europe. Njegova obilježja bile su plaćeničke vojske, gladi i bolesti. U njemu je izginula gotovo polovica tadašnjeg stanovništva Njemačke.
Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu sudjelovali su kao pješaci i laki konjanici te su glasili za vrlo cijenjene plaćenike u carskoj, bavarskoj, španjolskoj, danskoj i francuskoj vojsci. Hrvatsko konjaništvo i pješaštvo je tada ostalo zapaženo kao izvanredno učinkovito i proslavilo se u brojnim bitkama. Posebno presudni bili su hrvatski ratnici u bitkama kod Lützena i kod Nördlingena. Osim u carskoj vojski postrojbe hrvatskih vojnika osnovane su i u: Bavarskoj (1631. i 1645.), Španjolskoj (1638., 1639. i 1642.) i vjerojatno u Nizozemskoj. Nakon rata je i u Češkoj 1656. osnovana jedna hrvatska satnija.
Neko vrijeme se čak mislilo da su Hrvati ubili samog kralja (Gustav Adolf II.), no te tvrdnje ne odgovaraju istini, jer se Hrvati nisu borili na onome dijelu bojišta gdje je bio i sam Gustav Adolf. On ih je međutim navodno vidjevši kako se sjajno bore nazvao "novim plemenom đavola"
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
...
nego mene zanima drugo.
zanime me koliko ima istine u ovom (bože čuvaj nas kuge, rata i hrvata) , te gdje mogu naći više podataka
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
ovi tri spominju tri knjige
- švedsko oružje
- Europska pozornica
- žalovanje za Njemačkom
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 01:35
|
offline
- amstel

- Legendarni građanin
- Pridružio: 13 Maj 2012
- Poruke: 2564
- Gde živiš: Hiljadu milja od topolivnice
|
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
u ovoj knjizi je sve lepo opisano,sto se tice te izreke:"Gott beschütze uns vor der Pest dem Hunger und den Kroaten..ili Gott bewahre uns vor der Pest dem Hunger und den Kroaten
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
ako znas nemacki,odgledaj ovaj snimak.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
i ovde pise dosta toga
|
|
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 10:42
|
offline
- robertino
- Elitni građanin
- Pridružio: 04 Sep 2012
- Poruke: 2290
- Gde živiš: Rijeka
|
nažalost nein, google mi je preveo njemački a film ne razumijem,
|
|
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 19:02
|
offline
- Markoni29
- Legendarni građanin
- Pridružio: 09 Okt 2014
- Poruke: 2843
|
Пре неки дан сам чуо да су већина становништва у Магдебургу пре покоља 1631 год. били Словени.
|
|
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 19:24
|
offline
- Pridružio: 01 Okt 2012
- Poruke: 4065
|
..mnogo bre ovo slozeno, jos se mucim da shvatim ko je protiv koga ratovao i zasto,
cije su zemlje branili braca hrvati?
|
|
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 19:38
|
offline
- Leonardo

- Moderator u penziji
- Pridružio: 17 Maj 2007
- Poruke: 13913
|
robertino ::nažalost nein, google mi je preveo njemački a film ne razumijem,
Aber das kann doch nicht wahr sein.
...
Sve u svemu odlična tema. Trebalo bi je dalje razaditi. Pogotovo zanimljivo za nas Srbe, kako nas je kao Evropa zaboravila i čime se bavila, barem u nekim periodima.
|
|
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 19:44
|
offline
- Pridružio: 10 Jul 2017
- Poruke: 248
|
Мислим да је улога Хрвата у поменутим догађајима преувеличана.. Велики рат који је много тога промјенио..
|
|
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 20:11
|
offline
- Pridružio: 01 Okt 2012
- Poruke: 4065
|
pa dobro, mali narodi uvek gledaju veliku svoju senku, to je zajednicko ..nije to zlo.
sta su hrvati poslali u rat? koliko ljudi, koje jedinice? zna li neko?
|
|
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 20:28
|
offline
- robertino
- Elitni građanin
- Pridružio: 04 Sep 2012
- Poruke: 2290
- Gde živiš: Rijeka
|
spominju se razne brojke a najviše oko 500 konjanika, naravno u sklopu hrvatima mile monarhije
budem sutra malo više našao pa napisao
@Leonardo slažem se da se treba razviti, ipak to je to 30-godina rata (s prekidima) u cijeloj EU
|
|
|
|
Poslao: 08 Okt 2017 20:32
|
offline
- stipica1

- Ugledni građanin
- Pridružio: 11 Feb 2010
- Poruke: 375
- Gde živiš: Split
|
U vezi brojnosti
sa foruma
O izreci
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]činjenice-i-legende-o-hrvatima-u-kevelaeru/a-18063256
Dorothee Flemming – Lühr iz gradskog arhiva u Kevelaeru, koju smo zamolili da nam pomogne u rješavanju ove povijesne zagonetke, opisuje taj događaj ovako: Hrvati su prolazili kroz Kevelaer, a žitelji koji su se sakrili u svoju improviziranu drvenu utvrdu su Hrvate navodno napali iz zasjede. Vojnici habsburške krune su reagirali onako kako obično vojnici u svim ratovima reagiraju na napade civila – drastičnom odmazdom. Kevelaer je nakon tog osvetničkog pokolja od prijašnjih stotinu spao na svega tri duše.
„Sačuvaj nas Bože gladi, kuge i Hrvata“
No što se zaista dogodilo još uvijek je predmetom rasprave. Dr. Alexander Buczynski iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba objašnjava da su povijesni izvori koji svjedoče o ovom događaju doveli do toga da su Hrvati prikazani kao nemilosrdni vojnici koji su činili razne strahote. „Kružili su tada naprimjer razni pamfleti koji su prikazali Hrvate kako jedu djecu. A navodno je i u vezi s time nastala u narodu i jedna krilatica 'Sačuvaj nas Bože gladi, kuge i Hrvata'.“
Spomen-ploča na Hrvatskom križu
Spomen-ploča na Hrvatskom križu
Slične tvrdnje mogu se pronaći i u tekstu povjesničara Carla Müllera, „Hrvatski vojnici u Donjem Porajnju“ iz 1960. godine, koji pak piše, pozivajući se na djela ranijih lokalnih povjesničara, da su „Hrvati žene i djecu tako izmasakrirali da čak niti Turci niti bezbožnici to ne bi napravili gore“.
Ne pamte nas tamo baš po dobru.
|
|
|
|