|
Poslao: 03 Apr 2021 20:59
|
offline
- Milos1977
- Elitni građanin
- Pridružio: 31 Mar 2017
- Poruke: 1865
|
Uspešni testovi nove verzije Aim-120D SIP3 se nastavljaju. Maksimalni domet, i no-escape zone znatno povećani u odnosu na Aim-120D koja je trenutnonu u arsenalu.
Kako uspevaju da postizu tolike domete bez znatnog povecavanja veličine i dizajna? Pretpostavljam da je upitanju nova generacija motora koji obećavaju donsada nemoguć domet raketa kratke i sredne klase.
https://adbr.com.au/latest-amraam-model-proceeds-to-operational-test/
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 03 Apr 2021 21:49
|
offline
- Leonardo
- Moderator u penziji
- Pridružio: 17 Maj 2007
- Poruke: 13918
|
Koliko sam ranije citao. Raketa isto izgleda, ali se gotovo sve menja.
Imene su radjene na motoru i gorivu. Koliko vremena treba da se postigne maks brzina, ali takodje koliko dugo gorivo goreti.
Moze biti da samo iz promene TT zahteva proistekne drugacije pristupi resavanju problema. Kako se o nacinu upotrbe bilo kog sistema prikupljaju podaci.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 04 Apr 2021 08:28
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5525
|
- 11Ovo se svidja korisnicima: Panter, MB120mm, Hektor, bojank, Leonardo, zoran MKD, djboj, sasa76, Oluj2.1, Dicus, x9
Registruj se da bi pohvalio/la poruku!
Dok god se ne navedu vrijednosti brzine i visine lovca, vrsta cilja po manevru i odraznoj površini, podaci o brzini i visini cilja u odnosu na lovca, rakurs gađanja i vrijednost vjerojatnosti uništenja cilja te maksimalno upravljivo vrijeme rakete, podatak o maksimalnom dometu sam za sebe ne vrijedi gotovo ničemu.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 04 Apr 2021 16:26
|
offline
- Leonardo
- Moderator u penziji
- Pridružio: 17 Maj 2007
- Poruke: 13918
|
Treba naći kvalitetnije članke o promenama kod AIM-120D u odnosu na prethodnu genraciju, gde se drastično povećanje domet. Evidentno je ključno da se poveća no escape zone, pre nego da li bi se raketa lansirala sa daleko veće udaljenosti.
Teško je doći do mnogih drughih podataka. U simulacijama se nagađa oko raketa, kako su to sve strogo čuvane tajne za svaku. Sa koje distance je najbolje da se lansira itd.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 15 Apr 2021 11:38
|
offline
- Toni
- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jun 2008
- Poruke: 31361
|
Kazu da su oborili rekord u daljini. Koriscen AIM-120D.
Citat:An F-15C Eagle fired an AIM-120 AMRAAM at a BQM-167 subscale drone, resulting in a "kill" of the aerial target from the furthest distance ever recorded. The test took place out of Tyndall AFB, Fla., in conjunction with WSEP East.
https://www.thedrive.com/the-war-zone/40184/f-15-e.....force-test
Citat:Update, 1:30 pm PST: The 53rd Wing has confirmed that the missile used in the “longest known air-to-air missile shot” test was indeed an AIM-120D, as we expected. The same unit has stated that the BQM-167A target drone washed up on the Florida beach on March 19 was not related to this exercise.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 16 Apr 2021 17:25
|
offline
- Gavrilo Milentijević
- Komandir stanice milicije Gornje Polje
- Pridružio: 12 Feb 2005
- Poruke: 36056
- Gde živiš: ovalni kabinet
|
Bozdogan i Gokdogan
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 29 Apr 2021 17:23
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5525
|
Evo malo suvoparnjavosti, iz naftalina mi se vratilo da malo prostudiram karakter trajektorije rakete kada je u vođenju i inercijalna faza. Bilo se nešto počelo i o tome pa smo zastranili skroz  u onom nemilosrdnom krljanju. Fali mi ekipa  bio je forum tada interesantniji i aktivniji. Sad je sve nekako tromije i fali dobrog teksta za pročitati, barem na ovim temama koje posjećujem. Slabo je i nove krvi, novih članova.
Nego ovako, raketa R-27ER na nekim svojim graničnim dometima.
Grafika kaže da je lovcu, pri 900km/h brzine na visini 10km na cilj brzine istih 900km/h i istih 10km visine pri gađanju u PPS, krajnja daljnja zona lansiranja 60km.
Druga grafika za istu raketu kaže slijedeće, tako lansirana raketa (250m/s i 10km) će od lovca biti na najvećoj udaljenosti nakon 57 sekundi leta i udaljenost će biti 21km. Hoće reći da će raketa tada preći ukupno 35250 metara i u tom trenutku će joj brzina biti 250m/s.
Cilj će u istih 57 sekundi preletiti 14250m...zajedno je to pređenog puta od 49500 metara, a prva grafika kaže da je daljnja zona puska 60km. Raketa je upravljiva ukupno 60 sekundi pa ispada da će međusobno rastojanje sa istekom vremena biti minimalno 9km. Kako onda raketa pogađa.
Druga grafika je za slučajeve žestoko preopterećenog horizontalnog leta, drugo ne može biti. Znači raketa za krajnje domete i sa inercijalnom fazom mora letiti rasterećenije, a to je sa vertikalnom gorkom. Ljudi nešto ne vjeruju u tu hipotezu, ali to je tako tko vjeruje tko ne vjeruje.
E to me zanima, kako izgleda ta takva trajektorija rakete R-27ER.
Rusi ko Rusi, njihovo sve komplicirano, a zapravo jednostavno. Ima jedna ruska poslovica, nas Ruse samo sa hrenom možeš pojesti
Ovo je gruba skica imaginarnih razmjera u nekakvom vertikalnom presjeku, plave točke je kretanje cilja, a crvene rakete. Znači imamo fazu inercijalnog vođenja sa radiokorekcijom i završnu fazu poluaktivnog samonavođenja. Slijed u najgrubljim crtama ide ovako, prvo lovac određuje kut između sebe i cilja, to je na skici FIv. Isto je i u drugoj ravnini, FIh, vertikalno horizontalno. Također mjeri i uglovu brzinu cilja, to mi je OM. Kada ima te podatke kompjuter stalno preračunava i određuje za koji kut se antena u GSN treba zakrenuti da u takvom položaju bude zaključana i raketa lansirana.
Ideja je da raketa sa tako zaključanim položajem antene doleti inercijalo u točku u kojoj će raketa napraviti zahvat cilja i tada kreće ciklus PARS.
Kut zakreta antene u GSN se izračuna po formuli FIv +/- T/3 * OM gdje je T procjenjeno vrijeme leta rakete do točke startanja PARS i tako zaključan položaj postaje X osa koordinatnog sistema rakete. Dalje je princip da se raketa inercijalno vodi tako što će ta os X stalno “ganjati” cilj i kako sekunde leta protiču da se linearna odstupanja po Y i po Z, gledano prostorno, nuliraju u trenutku ulaza u točku gdje prestaje inercijalno vođenje i počinje samovođenje.
A šta to znači za onaj prvo spomenuti slučaj...znači let sa gorkom.
Poznavajući neke parametre leta rakete R-27ER, ono osnovno v f(t), D f(t) itd u grubo u nekoj gruboj projekciji trajektorija inercijalnog gorka leta bi izgledala ovako nekako za ovaj slučaj puska na 60km.
Nije to neko veliko nadvišenje, ali dovoljno da onih 9km više nije upitno i gdje je nestalo.
|
|
|
|
|
|
|
|
