Rakete V-V

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako je pet mahova zaista realna maks brzina amraama i sličnih raketa, onda bi slaamraam mogao preći nekih 24 km prije nego mu se motor ugasi. (24 km po liniji putanje rakete, ne 24 km udaljenosti gledane po horizontali od mjesta ispaljenja)

S nekim gotovozvučno brzim avionom koji ispaljuje amraam to bi trebalo biti nekih 30ak km putanje. Sad, to može biti ili pravocrtno, ako bitna brza reakcija ili u nekoj plitkoj balistickoj putanji ako je bitan veci domet. Ako bi ispaljivao taj amraam vrlo visoko, na 15ak km, i jos pri blizu 2 maha brzine, to bi moglo biti i 35 km pređene udaljenosti po putanji leta.

Brzina s pet mahova će početi jako padati, pogotovo ako nismo na npr 10 km visine, no i ta dinamika opadanja će se smanjivati. Pri velikoj visini i pri tri maha početne brzine, brzina dalje pada svega pokoji postotak po sekundi. Pri sea level visini u istim uvjetima brzina bi opadala i po 10-15% po sekundi. Pri nekih 10-15 km visine, raketa će gubiti četvrtinu svoje brzine tijekom perioda od 20-40 sekundi. Ako je to dakle blizu 5 mahova u trenutku izgaranja motora, znači da bi raketa tipa amraam i dalje trebala ići preko 3 maha brzine, a dotle je prešla preko 100 km putanje bez motora (i 30ak km putanje s motorom). Još sam i malo rekao, da budem siguran, precizniji izračun bi vjerojatno dao i preko 150 km ukupne putanje a da raketa i dalje ide preko 3 maha. Dakako, to je sve ako raketa ne manevrira. A manevrirat će. Ako ništa drugo, onda barem tijekom te kvazibalističke putanje, no očito se barem po pitanju dometa to isplati više nego dodatni otpor oduzme raketi.

koliko znam, rakete uvijek u pravilu kreću u pravo manevriranje već kad im je motor ugašen, bilo da se radi o kratkodometnim, srednjedometnim ili dalekodometnim modelima. Tu je bitna samo brzina te gubljenje te brzine prilikom manevriranja. Rekao bih da je prevelika brzina loša za završno manevriranje jer raketa ima neki limit koji može podnijeti (za rakete tipa amraaam obično se piše da je to 30-40ak G-ova, imamo na onom CATICovom sajtu za SD-10 podatak o 38 G-ova) pa s prevelikom brzinom i prejakim manevrom raketa prelako dosegne svoj limit. Vjerojatno postoji neko zlatno područje (da ne kažem zlatna točka) oko koje se planira većina korištenja rakete; prevelika i premala brzina, ovisno o tipu mete, tu baš i ne pomaže.

No kako bilo, čak i to mi se sve ne čini krucijalno. Sve donedavno, do pojave maws sustava koji procjenjuju udaljenost rakete, rekao bih da su rakete i dalje ubijale većinom iznenađenjem. pokretljivost je bitna utoliko što letjelicu koja izbjegava ne zna točno kad treba raditi završni manevar, pa ako ga krivo tempira raketa može svojom rezervom pokretljivosti presresti i tu novu poziciju letjelice. No ako će noviji zaštitni sustavi na letjelicama precizno moći odrediti gdje je nadolazeća raketa, to već podosta mijenja stvari. Tu bi već trebala onda pokretljivost raketa na nivou onih kratkodometnih, koje izdražavaju i po 80 i više G-ova.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Lepa analiza.
U srednjem u troposferi to su ti gubici od 30 , 50 pa i do 80 m/s po sekundi.
Dakle to je ono što piloti sa amamrima kažu da je realno u opštem slučaju lovac na lovca oko 40-50 km.
Nego, nisam u toku zbivanja, koja raketa tog tipa može da izdrži 80 G u zaokretu?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Svakako, ako protivnik očekuje da će na njega ići raketa i kontinuirano korigira svoj položaj te time primorava i raketu da brže troši svoju brzinu, domet će biti pola onih objavljenih dometa. Ali opet, ako su se prvi amraami makli od 70ak km do možda i preko 120 km za amraam-d, vjerojatno su i iskoristivi dometi porasli.

što se 80 g tiče, čitah to za a-darter. onda pretpostavljam da ako to Denel može izvesti onda vrlo vjerojatno i veći igrači poput raytheona, mbda i ostalih mogu postići slične rezultate.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zna li se okvirno broj raketa r 27, r 60 i r 73 u SFRJ, SRJ i danas ? Negde sam procitao da ih je sve ukupno u SFRJ bilo oko 210

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Мислим да је само број ракета Р-60 био много већи.

• 4Ovo se svidja korisnicima: zixo, mareCar, ray ban11, Vl veliki
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovako je to izgledalo 1998 godine.

R-60MK - 205 raketa (popunjenost u odnosu na potrebe 36%)

R-73E - 150 raketa (41%)

R-27R - 65 raketa (18%)

Napomena: Nisam bas siguran da li se broj raketa ( mislim na R-60) odnosi samo na 204 LAP ili i na 83-ci LAP takodje.

Izvor: Bojan B. Dimitrijević: Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo pred rat sa NATO 1999., Istorija 20. veka, 1/2010

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, pedja63, carpbuster
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kineske rakete V-V

PL-2


PL-5


PL-7


PL-8


PL-9


PL-11


PL-12

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

sastank ::Aktivna glava za samonavođenje R-77(baš deluje kompleksno).Koje evropske i američke rakete su u ovoj klasi?

Ovisi po kojim kriterijima se definira klasa. Doba početka proizvodnje? Učinkovitost tragača u borbi? Manevarske značajke? Ubrzanje? Domet?

Koju verziju uspoređujemo? Amraama ima podosta i R77 postoje dvije verzije (barem u prodaji ako ne u službi)

Bilo bi zanimljivo vidjeti glavu tragaca amraama no to nisam uspio nigdje naci, barem ne cijelu. Ista je sigurno prosla poprilicno promjena i smanjivala se s vremenom. Motor se dvaput produljio - jednom za 125mm od početnih modela, a sada s D varijatnom za još 150mm. Što bi reklo da su se tragač i ostali podsustavi unutar rakete morali smanjivati tijekom raznih verzija. Sjećam se nekog teksta gdje su radi minijaturizacije mogli preorijentirati ploče s el. sklopovima od uzdužne pozicije unutar rakete do poprečne.

Ima na netu slika tragača s Mica rakete koji djeluje za trećinu kraći u odnosu veličine antene i konstrukcije tragača od tragača s r-77 (barem one osnovne verzije). Budući da je mica i osjetno uža od r-77, moguće je da je stvarna razlika u dužini možda bliža i 50%. Naravno da i veličina antene ima svoje dobre stvari, radi rezolucije, ali i praktičnog dometa...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Komponente GSN AIM-120A

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Super slika. ima i mjerilo, sve sto nam treba. Dakle prvotni dio za navodjenje amraama A bio je dugacak oko 16 inca, odnosno 41 cm. Doduše nedostaje antena, to možda dodaje 5-10 cm. Micin je tragački dio, sa slike, dugačak oko 45 cm. Tragački je dio R-77, sa dostupnih je slika dugačak oko 65 cm...