offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24208
|
Sta je za rakete V-V vaznije ? PARS ili ARS pa cak i ICGSN/PRGSN kao pasivni sistemi upotrebe tj nacini navodjenja/samonavodjenja na cilj ili sa druge strane njene energetsko-kineticke ( aerobalisticke ) te aerodinamicke sposobnosti ..
U jednoj tabeli (nekog ruskog autora ) su pojasnjeni osnovni faktori energetsko-kinetickih mogucnosti raketa ,ovo je bilo i ranije ali nije uopste detaljisano, ni pojasnjeno .. Sad uz pomoc nekih strucnih kolega imamo i to na razmatranje ...
.. ide u `spojler` po navici pa koga zanima nek pogleda ..
+ Poredjenje ...
u tabeli ima 15 stavki ( neke se i ponavljaju ) pa krenimo redom ta pojasnjenja ( za primer je uzeta prva od navedenih R-27 ( R )
1. Masa rakete - kg = 253 ( masa rakete u kilogramima )
2. Masa goriva - kg = 68 (masa goriva u kilogramima )
3. Odnos mase goriva prema masi rakete= 0,27 ( odnos masa goriva i mase rakete R- 27 ...68/253 = 0,268... to ne treba brkati sa odnosom masa po Ciolkovskom tamo figurira masa pune rakete kroz masa prazne rakete pa je taj odnos masa 253/185=1,367 a tim odnosom mase je definirana maksimalna brzina rakete sa nekim datim gorivom )
4. Impuls,sekund:potisak*vreme rada/masa goriva =221 ( impuls u sekundama ... standardna oznaka je Isp Impuls specifični on karakterizira kvalitetu goriva odnosno maksimalnu brzinu koju može dosegnuti neka raketa . Kad bi potisak bio konstantan 2500 kg i motor radio 6 sekundi dobijemo 15000 i kad to podijelimo sa masom goriva 68 kg dobijemo impuls u sekundama 220... zato što su se kilogrami potiska i kilogrami goriva pokratili Kg.s / Kg . )
5. Sposobnost potiska-početni potisak-odnos potiska i mase= 9.88 (odnos potiska motora i početne mase rakete ..2500/ 253 u biti je to ubrzanje rakete u jedinicama gravitacije g , znači da raketa na startu ubrzava sa 9,88 g odnosno x 9,81= 97 m/s za sekundu. kako je u prvoj sekundi izgorilo nešto goriva raketa je lakša pa ubrzava više , da bi na kraju to ubrzanje bilo 2500/185=13,5 g. )
6. Sposobnost potiska-na marševskom režimu motora-odnos potiska i mase (odnos potiska i mase rakete u drugoj fazi leta , ako je u pitanju dvorežimski motor , do tog trenutka je izgorilo sve gorivo prvog stupnja i raketa je lakša ali je i potisak motora na drugom režimu manji . )
7. Sekundna potrošnja goriva - kg/s = 11.3
8. Ukupno vreme rada motora - s = 6
9. U tom delu po režimima - s (od toga na režimu prvog potiska i na režimu drugog potiska u sekundama)
10. Masa goriva - kg =68
11. Potisak - kg=2500 (potisak na režimu 2500 kg -jednorežimski motor )
12. Potisak sveden za jedan kilogram goriva -221 (potisak razvijan kilogramom goriva .221 kg.)
13. Energetska sposobnost ,potisak motora ,vreme rada u odnosu na masu rakete - kg*s/kg=59 (energičnost motora ??? vrlo čudna mjera potisak motora x vrijeme rada / masa rakete 2500 kgx6 s/253= 59,2 )
14. Energetska sposobnost po Fedosovu ,potisak motora ,vreme rada u odnosu na masu rakete - kg*s/kg=62
15. Specifični impuls =221 (opet ponavlja specifični impuls 250. )
Ovi visoki impulsi preko 300 su nategnuti , imajmo na umu da je Orkan imao Impuls ispod 200 i da su impulsi oko 220 maksimalni za dvobazne barute , sve ostalo je u domenu kompozita , ali ovi preko 300 su vjerojatno nitraminski kompoziti , u njima je osim Amonijum Perklorata ( ili možda nekog drugog oksidatora ) i HTPB a dodano još puno aluminija , ali ni to nije dovoljno za 330 pa su vjerojatno dodavali Heksogen ili Oktogen , možda čak umjesto aluminija litij .. a to košta .)
Sad kad znamo makar neke osnovne detalje po ovom pitanju mozemo da poredimo ( iz ruskih izvora ) navedene rakete V-V srednje daljine dejstva a da to nije kao do sad sto je uobicajno po tome da li neka raketa ima ARS ili PARS, ICGSN ili PRGSN ...
Za pocetak mozemo da uocimo da rakete koje imaju dvorezimske raketne motore jesu :R-27E ( EP/ER /ET ),AIM-7M te AIM-120B i C-5 ( sve verzije AIM-120 AMRAAM od A do najnovije C-8 tj D ) .
Za primer raketa R-27E je duplo teza od R-77AE, isto tako i od AIM-120 i recimo ima goriva kao zajedno R-27 i AIM-7M ili skoro kao zajedno R-77 te AIM-120B i C-5 .
Ako bi poredili R-27 i AIM-7M mozemo da uocimo da su mase raketa i goriva te odnosi istih priblizno jednaki sa tim da AIM-7M ima veci spec. impuls ( veoma vazan faktor energetsko-kinetickih /aerobalistickih sposobnosti ) 221 spram 274 sto je srednja vrednost od skoro 300 u prvom rezimu i 230 u drugom rezimu rada motora .Dakle veci i u drugom rezimu u odnosu na impuls kod R-27 ,no ipak maks. brzina obe rakete je 4.5M . Odnos potisak/masa prilikom lansiranja je na strani AIM-7M. Ono sto je impozantno je da dvorezimski raketni motor kod AIM-7M radi skoro 10 s duze u odnosu na jednorezimski motor kod R-27, 15.36 s spram svega 6 s uz veci potisak. Ovo ukazuje na to AIM-7M ima duzu aerobalisticku putanju/daljinu moguceg dejstva na neki cilj ( posebno ako se uzmu u obzir lansirna visina i brzina ).
Poredjenje R-77 i AIM-120
Ruska je malo teza uz nesto manje goriva i sa slabijim odnosom potisak/masa ali zato sa vecim spec. impulsom 320 spram oko 300 ( srednja vrednost impulsa od 333 u prvom rezimu-veci potisak i 245 u drugom rezimu rada motora tj manji potisak ) .Duzina rada motora je 10 sek kod R-77 ( jednorezimski ) te 12 i 13 sek za AIM-120B i C-5 ( dvorezimski motor ). Potisak je 1600kgs spram 2000kgs u prvom rezimu i 700kgs u drugom kod AMRAAM (srednja vrednost 1400kgs) . Brzine raketa su identicne ,maks. je 4-4.5M .Ono sto raketi R-77AE/ R-77-1 daje prednost jesu pokretni titanijumski resetkasti stabilizatori na zadnjem kraju rakete koji omogucavaju da se izadje na nap. ugao od 40° ,ogranicenje po tom faktoru kod AIM-120C-5 je npr. 30° .
Citat:Рули сохраняют эффективность на углах атаки до 40°, в результате возрастает и маневренность на больших углах атаки, доводя её у Р-77 до 150°/сек.
Citat:The maximum AoA of the missile was chosen to be 30 degrees, because at this point, in certain roll positions and velocities the flow around the fins of the missile separates.The graphs show that the missile can hold 30g for 4.5s when starting at Mach 4. The reason behind why the 30g curve stops at approximately 700ms-1 is because the AoA hit 30 degrees, and therefore maintaining this g-load would be unobtainable.
Sto se koeficijenta g-opterecenja tice ...za R-77AE na ruskom, AIM-120C-5 na engl .
Citat:Ракета способна поражать цели, маневрирующие с перегрузкой до 12 ед.
Citat:Even at trans-sonic velocities, the missile can still pull an upwards of 10g and hold it for 2.2 seconds.
Daleko najveci potisak razvija dvorezimski motor kod R-27E ,cak 7500kgs u prvom rezimu i 2500kgs u drugom uz duzinu rada motora od 10sek . Zatim treba samo pogledati koji odnos potisak/masa ima R-27E u prvom rezimu rada motora pa i u drugom spram ostalih raketa . Ono sto je ocigledno je da rakete R-27 imaju veliku potrosnju goriva 11,3 kg/s za R-27 i 30kg/s u prvom rezimu te 10kg/s u drugom kod R-27E .
Tabela je dobra jer se mogu porediti 3 ruske i 3 americke rakete medjusobno i prodetaljisati tehnoloski napredak kod primene novih komora raketnih motora i posebno rak. goriva( vidno smanjenje mase raketa i goriva kod novijih raketa ) .
Sumarno bi poredjenje po energetsko-kinetickim sposobnostima (aerobalistickim =ubrzanje-brzina kako maks. tako i srednja na putanji kao faktor spec. impulsa uz sto duzi rad rak. motora i potisak istog ) bile sledece : AIM-7M ima znatnu prednost u odnosu na R-27R/T ,sto se tice aerodinamickih osobina-manevarske sposobnosti izrazene kroz ogranicenje nap. ugla i g-opt. one su priblizno jednake ,R-77AE ima blagu prednost u odnosu na AIM-120B i C-5 sa tim da nam nedostaju podaci za novije verzije C-7 i C-8( D ) te R-77-1 uz to AMRAAM ima bolji odnos potisak/masa u startu ,nesto duzi rad motora ali slabije letno-manevarske sposobnosti ..
Daleko najveci energetsko-kineticki potencijal ima naravno i najveca-najteza R-27E uz najvecu potrosnju goriva (sekundni rashod gor.= kg/s ) i recimo procenjeni najveci aerobalisticki dolet K-27E prilikom lansiranja sa 20 km visine ( pri brzini od 1.5M sa Su-15T je oko 100km) sto je barem 3x manje u odnosu na teske dalekometne rakete kao sto su R-33 i AIM-54C .
Citat:По расчетам, при пуске на высоте 20 км, баллистическая дальность К-27Э достигала 98 км!
E sad sto se tice onog na sto se najvise `lozimo /palimo` to su tipovi GSN a vazno za njihovu upotrebu u zavrsnoj fazi leta ovih raketa srednje daljine dejstva .R-27/E i AIM-7M imaju PARS a R-77AE i AMRAAM znamo ARS a sta kazu prakticna-borbena iskustva .
Rezultati bojeve upotrebe u `Namu` ,ranije verzije AIM-7
Citat:The Pk (kill probability) of the AIM-7E was less than 10%; US fighter pilots shot down 59 aircraft out of the 612 Sparrows fired. Of the 612 AIM-7D/E/E-2 missiles fired, 97 (or 15.8%) hit their targets, resulting in 56 (or 9.2%) kills. Two kills were obtained beyond visual range .
Rezultati bojeve upotrebe AIM-7M
Citat:AIM-7M, entered service in 1982 and featured a new inverse monopulse seeker (matching the capabilities of Skyflash), active radar fuse, digital controls, improved ECM resistance, and better low-altitude performance. It was used to good advantage in the 1991 Gulf War, where it scored many USAF air-to-air kills. Of 44 missiles fired, 30 (68.2%) hit their intended targets resulting in 24/26 (54.5%/59.1%) kills. 19 kills were obtained beyond visual range.
Rezultati bojeve upotrebe AIM-120
Citat:The kill probability (Pk) is determined by several factors, including aspect (head-on interception, side-on or tail-chase), altitude, the speed of the missile and the target, and how hard the target can turn. Typically, if the missile has sufficient energy during the terminal phase, which comes from being launched at close range to the target from an aircraft with an altitude and speed advantage, it will have a good chance of success. This chance drops as the missile is fired at longer ranges as it runs out of overtake speed at long ranges, and if the target can force the missile to turn it might bleed off enough speed that it can no longer chase the target. Operationally, the missile, which was designed for beyond visual range combat, has a Pk of 59% (17 missiles for 10 kills).
Za one kolege koji preferiraju akronime ARS/PARS tokom poredjenja i davanja prednosti u odnosu na ostale TTK neke rakete , nek pogledaju i porede rezultate AIM-7 i AIM-120 ( posto su se te rakete jos od amer.-vijetnamskog rata masovnije koristile u odnosu na odgovarajuce ruske R-23/-24 te -27 ).Pogledajmo samo sta prakticno znaci kad raketa ima odlicne energetsko-kineticke mogucnosti kao sto je slucaj sa AIM-7M ,dakle kad se gadja neki cilj bilo ne-manevarski ili cak i manevarski u DVB dok je AMRAAM u vise navrata pogadjao `peglace vazduha`.
Koliko je samo nepoznanica i zavrzlama na raznim sajtovima u vezi poredjenja PARS i ARS ( sto vecina nas misli da je kao vazno tokom vodjenja pogotovo DVB izmedju dva lovca ) mozemo uociti na ovom slikovitom prikazu
sa sajta
http://fas.org/man/dod-101/sys/missile/aim-120.htm
Prikaz je veoma moguce netacan jer raketa sa ARS ako tokom faze inercijalnog navodjenja ne dobije radio-korekcijom( data-link ) podatke o promeni kursa ,brzine,visine i dr. parametara cilja ,ona taj cilj gubi do faze ARS ..
Sa jednog ruskog sajta/foruma ,takodje pogresna info .
Citat:Типовая траектория наведения ракеты делится на 3 участка: командно-инерциальный, автономный инерциальный, активный радиолокационный.
http://forums.eagle.ru/showthread.php?p=265520
Postavlja se realno pitanje ,sta ako tokom faze `autonomnog inerc. navodjenja`, cilj ( visokomanevarski-lovac ) promeni parametre svog leta kako ce to raketa saznati ako ne preko radio-korekcije tj data-link ...
Evo i pojasnjenja i slikovitog prikaza koji pokazuje da se tokom inerc. faze leta takodje obavlja radio-korekcija (zavisno od nivoa i tipa ometanja )
Citat:инерциальное наведение с коррекцией по сигналам РЛС носителя
Znaci bez obzira da li je u pitanju faza komandno-inerc. ili autonomno- inerc. ( u globalu inercijalno -navodjenje ) ono podrazumeva fazu leta sa ili bez radio-korekcije u zavisnosti od ometanja.Raketa je kako samo ranije rekli `samostalna` tek u zavrsnoj fazi /terminalnoj fazi ,fazi aktiviranja ARGSN( faza ARS )
Takodje je vazno napomenuti matematicko modeliranje putanje ,dakle let na tzv `matematicki cilj` koji ako naglo promeni kurs postaje nepoznat za raketu tj potrebna je radio- korekcija i unos novih podataka u racunar iste sve do faze PARS ( cilj i dalje ozracen u osmatrackom rezimu rada radara sa automaskim pracenjem istog ) ili ARS ( radarska antena u GSN preuzima cilj od avionskog radara i potpuno samostalno vrsi ugaono pracenje i zahvat te samonavodjenje na cilj ) ...Te daljine za zahvat sopstvenim radarom su prakticno male ,za cilj RERP do 5m2 je to do 20km .
Citat: As the missile comes within 20 km (12 mi) of its target, the missile switches to its active radar mode. The host radar system maintains computed target information in case the target breaks the missile's lock-on.
Za R-77AE ide ovaj podatak : Дальность захвата цели с ЭПР равной 5 м² составляет 16 км
i u vezi navodjenja ( i ruski i zapadni izvori zbunjuju )
Citat:Наведение ракеты комбинированное: командно-инерциальное на начальном и активное на конечном участке траектории. Переход к активному наведению производится по сигналу с бортового компьютера, определяющего дальность захвата цели головкой самонаведения (ГСН). После перехода на самонаведение линия коррекции полётных данных ракеты с самолёта-носителя продолжает формировать математическую модель цели. В случае срыва автосопровождения цели организуется повторный поиск с использованием этой модели.
Во всех режимах работы используется метод модифицированного пропорционального наведения. При наличии организованных помех, когда бортовая радиолокационная станция носителя не может передавать на ракету информацию о дальности и скорости сближения с целью, наведение происходит по специальным траекториям. В головке самонаведения ракеты реализована также возможность пассивного наведения на источник помех, совмещенный с целью.
В состав ГСН входит моноимпульсный пеленгатор и ЭВМ. Для повышения помехозащищённости и обеспечения высокой точности наведения реализована пространственно-временная обработка сигнала, калмановская фильтрация, непрерывное решение кинематических уравнений с возможностью поддержания процесса наведения при временных срывах автосопровождения цели.
Evo malo duze sve to kod AMRAAM da se zna ..
Citat:The AIM-120 Advanced Medium-Range Air-to-Air Missile, or AMRAAM is employing active transmit-receive radar guidance instead of semi-active receive-only radar guidance, it is a fire-and-forget upgrade to the previous generation Sparrow missiles. When an AMRAAM missile is being launched, NATO pilots use the brevity code Fox Three.
Guidance system overview ,Interception course stage
AMRAAM uses two-stage guidance when fired at long range. The aircraft passes data to the missile just before launch, giving it information about the location of the target aircraft from the launch point and its direction and speed. The missile uses this information to fly on an interception course to the target using its built in inertial navigation system (INS). This information is generally obtained using the launching aircraft's radar, although it could come from an Infra-red search and track system, from a data- link from another fighter aircraft, or from an AWACS aircraft.
After launch, if the firing aircraft or surrogate continues to track the target, periodic updates—such as changes in the target's direction and speed—are sent from the launch aircraft to the missile, allowing the missile to adjust its course, via actuation of the rear fins, so that it is able to close to a self-homing distance where it will be close enough to "catch" the target aircraft in the basket (the missile's radar field of view in which it will be able to lock onto the target aircraft, unassisted by the launch aircraft).
Not all armed services using the AMRAAM have elected to purchase the mid-course update option, which limits AMRAAM's effectiveness in some scenarios. The RAF initially opted not to use mid-course update for its Tornado F3 force, only to discover that without it, testing proved the AMRAAM was less effective in beyond visual range (BVR) engagements than the older semi-active radar homing BAE Skyflash weapon—the AIM-120's own radar is necessarily of limited range and power compared to that of the launch aircraft.
Terminal stage and impact
Once the missile closes to self-homing distance, it turns on its active radar seeker and searches for the target aircraft. If the target is in or near the expected location, the missile will find it and guide itself to the target from this point. If the missile is fired at short range, within visual range (WVR) or the near BVR, it can use its active seeker just after launch, making the missile truly "fire and forget".
Obratimo paznju na britanska iskustva i poredjenje ARS kod AMRAAM sa PARS kod Skajflesh .Ovo `F & F` dakle moze u praksi biti iskoristeno samo ako se sa jako male daljine gadja neki cilj koji ce biti zahvacen radarskom antenom rakete dok je ona jos na lanseru .Posebno sam boldovao recenicu koja opovrgava ono sto je prikazano na crtezu poredjenja nacina navodjenja kod AIM-7M i AIM-120 .
Dakle nebitno je da li je faza komandno-inercijalna ili samo inercijalna radio-korekcije mora biti ako cilj promeni svoje letne parametre .Od ranije se zna da radio-korekcija ( jednosmerni ili dvosmerni data-link ) tesko funkcionisu ako ima ometanja .Obe rakete imaju `mod` navodjenja na izvor ometanja sto opet ne garantuje da ce raketa pronaci i pogoditi cilj .
A sve to ,sto je problematicno se moze upotrebiti jedino u zavrsnoj fazi ,fazi ARS...
Citat:The missile also features the ability to "Home on Jamming," giving it the ability to switch over from active radar homing to passive homing – homing on jamming signals from the target aircraft. Software on board the missile allows it to detect if it is being jammed, and guide on its target using the proper guidance system.
Dalje ...
Sto se 27ce tice i njene bojeve upotrebe , tu su podaci prilicno nepouzdani
Citat:There is no confirmed kill record of the R-27 to date.
Ethiopia and Eritrea
In the 1999 Eritrean-Ethiopian War, Eritrean MiG-29s fought Ethiopian Su-27s both piloted by Russian mercenaries. There were possibly as many as 24 R-27s fired by both sides. Only one R-27 fired by an Ethiopian Su-27 at an Eritrean MiG-29 proximity-fuzed near enough the MiG that the damaged aircraft eventually crashed on landing, giving the R-27 a hit ratio of only 4%.
Ukraine
During the War in Donbass, the Ukrainian Air Force claimed that one of its Su-25 was shot down by a Russian Air Force MiG-29 using a R-27T on 16 July 2014. Russian officials denied any involvement.
Do danas nema preciznih podataka o upotrebi R-27R1 od strane irackih pilota na MiG-29B tokom zalivskog rata pocetkom `91 ,u etiopsko-eritrejskom ratu su sve 27ce lansirane sa prilicno velikih daljina u PPS pa ih nije bilo tesko izmanevrisati za razliku od 1999 kad su NATO lovci gadjali 29ke u PPS ili u bok sa 10tak,15 najvise 25 km daljine .Slucaj u Ukrajini je moguce propagandni a verziju T je mogao lansirati jedino MiG-29S .
Zanimljivo je da je tokom probnih lansiranja K-27/E isprobano vise tipova GSN ,sa ICGSN i PARGSN ( u upotrebi ) te sa PRGSN ( takodje ) i sa ARGSN/ARS jos 80tih (nepoznato da li je u upotrebi ) .
Ruski sajtovi u kojima se mogu naci te informacije ..
http://rbase.new-factoria.ru/missile/wobb/p27/p27.shtml
http://sovetarmy.2x2forum.com/t16-topic
Sto se nekih maks. efikasnih daljina dejstva tice a sto sigurno mnoge zanima to su parametri zavisni od mnogo mnogo faktora ( brzina i visina lansiranja ,daljina do cilja u momentu lansiranja ,rakurs te PPS/ZPS cilja , njegova brzina i visina leta, te RERP/toplotni odraz cilja `u celo` ,bok i iza .. itd itd ... )
Samo neki konkretni prakticni primeri ( za R-27/E imamo vec poznatu `Tablicu daljine gadjanja za pilote Su-27` )
Citat:The Greek F-16C/D blk 52+ fire AIM-120C-5/7 to the fighter target in standard HAF exercises from 10 miles. This is probably within AMRAAM NEZ, and pilot preffer to get closer than shoot from further range to improve missiles Pk.This is realistic example from real exercises.
Raketa `Meteor` zbog svog nabojno-mlaznog motora vazi za raketu sa boljim energetsko-kinetickim potencijalom u odnosu na recimo AMRAAM / R-77 ,primer sa probnog lansiranja ...
Citat:In a long-range lofted shot (GF5 from a Tornado F3 at the Hebrides range), a Meteor missile engaged a target flying at 48,000 ft at a range of more than 100 km.
sa :
http://forum.keypublishing.com/showthread.php?97983-AIM-120-range-questions
I za sami kraj ove analize malo grafikona od ranije u kojem se pojasnjenja namecu sama od sebe
http://www.mycity-military.com/Vazduhoplovno-naoru.....l#p1475123
|